ZALIHE ROBI
zalihe
uskladištena roba koja nije na prodaju ali će biti
upravljanjem zalihama je aktivnost kojom se:
organizira dostupnost robe do korisnika
uravnotežuju suprotne ciljeve
uobičajena uloga upravljanja zalihama je osigurati traženu robu
svrha funkcije upravljanja zalihama je da kao podrška poslovnim aktivnostima optimizira tri cilja:
usluga korisniku
trošak zalihe
traži minimalnu gotovinu novca zarobljenu u zalihama
promatra se kao:
jediničnu cijenu robe
trošak rukovanja robom u svim fazama
trošak skladištenja robe
trošak transporta
smanjenje operativnog troška:
koeficijent obrta zaliha
pokazuje koliko se puta zalihe obrnu u tijeku jedne godine
ukoliko zalihe čini značajan udio u ukupnoj imovini tvrtke, praćenje zaliha važan je preduvjet uspjeha
tri razloga zaliha
transakcijski motiv
veća količina narudžbi smanjuje broj transakcija, a time i troškove naručivanja
špekulativni motiv
očekivana dobit u budućnosti nastat će rastom cijena uskladištene robe koja će rasti zbog povećane potražnje za tom robom
sigurnosni motiv
osiguranje određene količine zaliha zbog neizvjesne ponude
zalihe robe na skladištu mogu se klasificirati prema:
vrsti robe koja se skladišti
zalihe sirovine i materijala
zalihe dijelova i poluproizvoda
zalihe gotovih proizvoda
s obzirom na planirani normativ, stanje, motiv i potrebu za kontinuiranim odvijanjem procesa proizvodnje/ptodaje
optimalne
količina robe koja osigurava redovnu i potpunu opskrbu proizvodnje ili kupaca uz minimalne troškove skladištenja i naručivanja robe
minimalne
najmanja količina robe koja je potrebna za pravovremeno zadovoljavanje obaveza poduzeća po količini i asortimanu
Subtopic
Zmin=Qdn*Vnab ili Zmin=Qgod*Vnab/D
maksimalne
gornja granica robe u skladištu iznad koje se ne smije u određenom razdoblju nabavljati robu
Zmax=vrijednost najveće planirane prodaje x norma dana/br. dana razdoblja za koje se traži max zaliha
prosječne
čine prosjek stanja zaliha robe tijekom određenog vremenskog razdoblja
Zprosj=početno stanje+konačno stanje/2
sigurnosne
špekulativne
skupljene s namjerom da se namjerom da se prodaju kada se cijene znatnije povećavaju
sezonske
ona količina robe koja je skupljena tijekom godine za zadovoljenje povećane potražnje u kratkom razdoblju u sezoni
nekurentne
roba u skladištu koja se zbog zastarjelosti ,gubitka potrebnih svojstava, demodiranosti ili nekih drugih razloga
Main topic
vrste zaliha robe
minimalne zalihe
najmanja količina robe koja je potrebna za pravovremeno zadovoljenje obaveze poduzeća po količini i asortimanu
z=Q*V
zaštitne zalihe
zbog štete koje mogu nastati u poduzeću, zbog nedostatka robe poduzeća nastoje stvoriti zaštitne zalihe
maksimalne zalihe
gornja granica robe u skladištu iznad koje se ne smije u određenom razdoblju nabavljati roba
z=vrijednost najveće planirane prodaje x norme dani kroz br. dana razdoblja za koje se traži max zaliha
optimalne zalihe
količina robe koja osigurava redovnu i potpunu opskrbu proizvodnje ili kupaca uz minimalne troškove skladištenja i naručivanja robe
prosječne zalihe
čine prosjek stanja zaliha robe tijekom određenog vremenskog razdoblja
špekulativne zalihe
sakupljene s namjerom da se namjerno da se prodaju kada se cijene znatnije povećaju
sezonske zalihe
ona količina robe koja je sakupljena tijekom godine za zadovoljene povećane potražnje u kratkom razdoblju u sezoni
nekurentne zalihe
roba u skladištu koja se zbog zastarjelosti, gubitka potrebnih svojstava, demodiranosti ili nekih drugih razloga
primjena
Just-in-Time (JIT) tehnika pokušava osigurati da nema nulte zalihe, a roba se proizvodi ili
naručuje samo kada je to potrebno. U stvarnoj praksi nula zaliha možda nije moguća, ali
pojam Just-in-Time navodi smjer u kojem bi trebalo krenuti. Just In Time je strategija koja se
provodi radi poboljšanja povrata ulaganja smanjenjem inventara u procesu i pripadajućim
troškovima. Proces je upravljan nizom signala. Kada se ispravno implementira, Just-in-Time
može dovesti do dramatičnih poboljšanja u povratu ulaganja organizacije, kvalitete i
učinkovitosti.