Organizacija znanja
u e-okruženju

r

LITERATURA: 1. Lasić-Lazić, J.; Slavić, A.; Banek Zorica, M. - Bibliotečna klasifikacija kao pomagalo u organizaciji znanja2. Špiranec, S.; Ivanjko, T. - Predmetni jezici s korisničkim jamstvom: što možemo naučiti od folksonomija?3. Slavić, A. - Semantički Web, sustavi za organizaciju znanja i mrežni standardi4. Banek Zorica, M.; Špiranec, S.; Zauder, K. - Collaborative Tagging: Providing User Created Organizational Structure for Web 2.0

Semantički Web

- suradnički radni sustavi
- većina današnjeg sadržaja na Internetu namijenjena da ga
čitaju ljudi - računala ne mogu procesuirati semantiku
- glavni je cilj stvoriti inteligentno okruženje, tj. dodati logiku
u postojeći Web

LIBRARY 2.0

Popularan naziv za knjižnice koje koriste Web 2.0
aplikacije i programe u poboljšanju informacijske službe i
komunikacije s korisnicima

Zamjena desktop računala mrežnim aplikacijama

Formiranje zajednica korisnika

INTERNET ĆE SE MOĆI PRETRAŽIVATI, NE SAMO KORIŠTENJEM RIJEČI, VEĆ I KROZ UPOTREBU ZNAČENJA!

Ključni dijelovi

Ontologije

XML - jezik za označivanje elemenata dokumenta

RDF - jezik za predstavljanje informacija o resursima
dostupnima na Internetu

Dvije razvojne tendencije

- standardna i programatska rješena
za terminološku razmjenu

- ontologijski rječnici

Ontologija

- pojam preuzet iz filozofije
- formalno definira odnose među terminima

OSOBINE:
- pomažu računalu da razumije sadržaj i
prepozna dotad nepovezane termine
- poboljšavaju pretraživanje

- ideje i aplikacije Weba 2.0 mogu pridonijeti kreiranju
ontologija
- temeljni pojmovi za razvoj semantičkog Weba

Uključuje:
taksonomije, kontrolorane rječnike, popise proizvoda,klasifikaciju usluga, rječnike baza podataka

Da bi bila strojno čitljiva, mora biti prikazana jezikom
koji ima sustav kodiranja pogodan za strojnu obradu

Označivanje/Tagging

Dodavanje relevantne ključne riječi ili pojma povezanog s objektom ili dodanog objektu

TIPOVI

Društveno označivanje:
- pohrana i označivanje bookmarka te pretraživanje
- pronalaženje relevantnih izvora
- cilj je ponovno pronalaženje i korištenje podataka

Suradničko označivanje:
- kreiranje osobnih zbirki omiljenih linkova na serveru
službe
- organizacija, kategorizacija i označivanje linkova prema
vlastitom ukusu
- povezivanje s drugim korisnicima sličnih interesa

Tri komponente
1. korisnik
2. izvor
3. oznaka

Problemi kod označivanja:
1. manjak kontrole rječnika
2. manjak definiranih odnosa među oznakama
3. manjak eksplicitno definiranih postavki
4. manjak obrazovanosti korisnika
5. korisnici označuju prvenstveno za sebe

Različitim korisnicima istog servisa
omogućeno označivanje istog izvora

- najčešći je način da je izvor javan i svi
ga korisnici mogu dodati svojoj kolekciji
i označiti ga posebno

- rjeđi je način da je izvor specifičan za korisnika
i lociran samo u njegovoj kolekciji
- ostali korisnici modu mijenjati oznake izvora samo
ako im se da dopuštenje

Folksonomija

Rezultat slobodnog označivanja stranica
i objekata za vlastito pretraživanje

- označivanje se obavlja u društvenom okruženju
- označuje osoba koja će kasnije i konzumirati te podatke

VRSTE

Široka - više korisnika označuje jedan izvor
Uska - nekoliko korisnika označuje jedan izvor

Taksonomija

Znanost o osnovama reda, raspoređivanja
u nekoj struci

Najvažnija karakteristik neke ontologije, tj. njena
temeljna klasifikacijska struktura, oblikovana u
skladu s logikom

LITERATURA:

1. Lasić-Lazić, J.; Slavić, A.; Banek Zorica, M. - Bibliotečna klasifikacija kao pomagalo u organizaciji znanja
2. Špiranec, S.; Ivanjko, T. - Predmetni jezici s korisničkim jamstvom: što možemo naučiti od folksonomija?
3. Slavić, A. - Semantički Web, sustavi za organizaciju znanja i mrežni standardi
4. Banek Zorica, M.; Špiranec, S.; Zauder, K. - Collaborative Tagging: Providing User Created Organizational Structure for Web 2.0