Srednjovjekovna Bosna

Razvoj trgovine

1189. ban Kulin trgovački i prijateljski sklopio je ugovor s Dubrovnikom

Ugovorom je omogućeno slobodno trgovanje na području njegove države

Ban Kulin

Kulin je imao tituli bana

Kulin i nasljednici priznavali su vrhovnu vlast Arpadovića, zemljom su vladali samostalno

U razvijenom srednjem vijeku Bosna je bila usko povezana s Hrvatskom

Krajem 13. stoljeća hrvatska obitelj Šubić vlada većim djelom Bosne, Pavao Šubić nazivao se gospodarom Bosne

Spominjanje Bosne

Prvi puta se spominje u 10 st.

Obuhvaćala je malo područje oko izvora rijeke Bosne u okolici današnjeg Sarajeva

Krivovjerje / Hereza

Označava naučavanje suprotno Katoličke Crkve

Proširilo se tijekom 12 st.

Crkvena organizacija nazivala se Crkva Bosanska, nije priznavala papu za svog poglavara

Bosanski krivovjerci nazivali su se krstjanima, a bili su dio šireg krivovjerskog pokreta koji se u to doba proširio Europom

Krstjani nisu priznavali krštenje i misu niti su gradili crkve. Sav materijalni svijet smatrali su svijetom zla

Utjecaj krstjana pokušavali su suzbiti novoosnovani crkveni redovi, franjevci i dominikanci, koji su tijekom 13. stoljeća pristigli u Bosnu

Crkva Bosanska uživala je potporu pojedinih bosanskih vladara i velikaša

U potpunosti je nestala s osmanskim osvajanjem Bosne, kad nestaje traga bosanskim krstjanima

KULTURA

Minijatura iz Hrvojeva misala

Izradio ga je pop glagoljaš Butko po narudžbi bosanskog vojvode Hrvoja Vukčića Hrvatinića

Izrađen u 15.st

Hrvojev misal najljepši je i najbogatiji ilustrirani glagoljični rukopis hrvatskoga srednjovjekovlja

Stećak, Zemaljski muzej u Sarajevu

Stećci- nadgrobni spomenici. Najpoznatiji spomenici srednjovjekovne bosanske umjetnosti

Pojavljuju se u drugoj polovini 14. stoljeća, a načinjeni su u različitim oblicima

Imaju oblik sanduka, kuće, ploče ili križa

Na njima su najčešće uklesani prizori iz svakidašnjeg života ili kratak natpis posvećen pokojniku

Zvonik sv. Luke u Jajcu

Srednjovjekovna kultura u Bosni razvijala se pod snažnim utjecajima koji su dolazili iz Hrvatske

Sličnost s graditeljstvom dalmatinskih gradova

Širenje i jačanje Bosne

Stjepan II.

Stjepan II. kao saveznik Anžuvinaca vlada i djelom hrvatske obale od Neretve do Cetine.

Stjepan II. vlada od 1322. do 1353.

Nakon sloma Šubića vlast u Bosni preuzima Stjepan II. iz obitelji Kotromanića

Tvrtko I.

Uspon Bosne nastavio se i za Stjepanovog nećaka i nasljednika Tvrtka l. (1353.-1391.)

Vlada od 1353. do 1391.

Svoja osvajanja usmijerio je prema istoku gdje je osvojio dijelove Srbije i Huma

Tvrtko se 1377. okrunio za kralja

Pred kraj vladavine osvojio je hrvatske krajeve od Cetine do Zrmanje

1390. proglasio za kralja Hrvatske i Dalmacije

Njegova vladavina označava vrhunac moći srednjovjekovne bosanske države

Slabljenje i nestanak Bosanskog Kraljevstva

Slabljenje Bosanskog kraljevstva počinjene po smrti Tvrtka I.

Uzrok su bile međusobne borbe bosanskih velikaša

Borbe traju do pada Bosne po Osmansku vlast

Bosanski kraljevi prisiljeni su plaćati veliki godišnji danak

Morali su prihvatit i prisutnost osmanskih vojnih posada u pojedinim gradovima i utvrdama

Osmanlije odlučuju osvojiti Bosnu nakon što se Bosanski kralj Stjepan Tomašević približava papi i otkazuje plaćanje godišnjeg danka

1463. Osmanlije su zarobili i pogubili kralja, s kojim je nestalo srednjovjekovno Bosansko kraljevstvo

Do 1482. Hercegovina se odupirala Osmanlijama kada pada pod njihovu vlast