TKO SE KAKO KREĆE U ŽIVOME SVIJETU

ORGANIZMI

POKRETNI ORGANIZMI

- cijelo tijelo se kreće.

SJEDILAČKI ORGANIZMI

- pričvršćeni za podlogu.

- možemo uočiti kretnje: npr. okretanje listova biljke prema svjetlu, otvaranje ljušture školjkaša, kretnje biljaka koje se hrane kukcima i sl.

ČOVJEK

- za kretanje služe kosti i mišići.

ŽIVOTINJE

- razlikujemo 3 tipa kosti:

- HIDROSKELET - nestlačiva vodena otopina koja ispunjava tjelesne šupljine.

- vanjski kostur

- unutarnji kostur

KREĆU LI SE I OSTALI ORGANIZMI

- BAKTERIJE se kreću uz pomoć bičeva ili spiralnim uvijanjem

- JEDNOSTANIČNI PROTISTI - ameba se za kretanje koristi tkz. lažnim nožicama, euglena se kreće pomoću posebnog organela - biča, - papučica se kreće s pomoću mnogo trepetiljka na površini stanice.

- PLANKTONSKI ORGANIZMI - ne kreću se samostalno, pokreće ih i nosi struje vode.

- NEPOKRETNI ORGANIZMI - alge, gljive i biljke razvile su potporni sustav koji možemo usporediti s kosturom životinja.

KRALJEŽNJACI U POKRETU

RIBE

- dobro razvijeni mišići i kostur, peraje, vretenast oblik tijela, plivaći mjehur, glatka površina tijela.

VODOZEMCI

- noge, dobro razvijeni mišići, plivaće kožice.

GMAZOVI

-noge koje bočno podupiru tijelo.

- zmije se kreću uvijanjem tijela, imaju izrazito razvijene trupne mišiće.

PTICE

- aerodinamični oblik tijela, zračne vrećice, prsni mišići, perje (paperje, pokrovno i letno),plivaće kožice.

VODA KAO KOSTUR (HIDROSKELET)

- voda koja se nalazi u tjelesnim šupljinama nestlačiva je i pruža otpor stezanju okolnih mišića zbog čega životinja mijenja oblik i pokreće tijelo.

MORUZGVE (ŽARNJACI)

- sjedilački oblik - POLIP

- pokretni oblik - MEDUZA

- u oba oblika hidrodskelet omogućuje da stezanjem mišića dođe do promjene oblika tijela te pokretanja lovki koje su važne za prehranu i zaštitu od grabežljivaca.

LIGNJE (MEKUŠCI)

- pri pokretanju istiskuje vodu iz svojeg tijela i kreće se, kao i meduza, na tkz. "mlazni pogon", kreće se u suprotnom smjeru od smjera istisnute vode.

- puževi i glavonošci, kao uporištem za pokretanje koriste se nestlačivom tjelesnom tekućinom i/ili vodom u tjelesnim šupljinama.

GUJAVICE

- pokreće se naizmjeničnim stezanjem mišića pojedinih kolutića, korsti se nestlačivom tekućinom kako bi promijenila oblik tijela, istegnula ga ili stegnula i pokrenula se.

.

PREDNOSTI I NEDOSTATCI VANJSKOG KOSTURA

ŠKOLJKAŠI

- glavni sastojak - KALCIJEV KARBONAT

- kako raste, ljuštura (školjka) se nadograđuje novim slojevima i raste zajedno s njim.

RAKOVI

- glavni sastojak - HITIN S KALCIJEVIM KARBONATOM

- zbog svoje težine ograničava pokretljivost.

- ograničava rast pa zbog toga imaju skokovit rast (odbacuju stari vanjski oklop i mijenjaju ga novim i većim), to nazivamo PRESVLAČENJEM - novi oklop je u početku mekan, slabije su zaštićene.

KUKCI

- glavni sastojak - HITIN

- dobra prilagodba na kopneni način života jer štiti životinju od gubitka vode tj.isušivanja, daje potporu organizmu i služi kao uporište. Članovite noge - omogućuju vrlo učinkovito kretanje i skakanje. Prva skupina organizama koja je razvila sposobnost letenja.

- povezan elastičnim opnama što omogućuje dobru pokretljivost.

- ograničava rast pa zbog toga imaju skokovit rast (odbacuju stari vanjski oklop i mijenjaju ga novim i većim), to nazivamo PRESVLAČENJEM - novi oklop je u početku mekan, slabije su zaštićene.

SLABO POKRETNI NAMETNICI

BESKRALJEŽNJACI

- nametnički način života unutar probavnog sustava drugih organizama, a često i čovjeka.

- slabo pokretni, imaju dobro razvijene organe kojima se pričvršćuju uz stijenku probavila domaćina, vanjska površina njihovog tijela nema ulogu u kretanju, već štiti od probavnih sokova u tijelu domaćina.

DJEČJA GLISTA

- skupina oblića

TRAKAVICA

- skupina plošnjaka

RAZLIČITE PRILAGODBE UNUTARNJEG KOSTURA ZA KRETANJE

- unutarnji kostur ne pruža jednaku zaštitu kao vanjski, štiti samo unutarnje organe.

- ima manju masu u odnosu prema cijelom organizmu u usporedbi s vanjskim kosturom, a to omogućuje bolju pokretljivost.

KRALJEŽNJACI

- građen od koštanog tkiva što omogućuje da cijeli kostur mijenja svoj oblik i veličinu te raste zajedno s organizmom.

- što je životinja aktivnija i više opterećuje koštani sustav, to će kosti biti gušće i čvršće.

BESKRALJEŽNJACI

- u sjedilačkih spužava je u obliku iglica ili niti bjelančevina umetnutih među stanice, pomaže u održavanju stalnog oblika tijela na dnu mora i u dubinama gdje su izložene velikom tlaku vode.

- u bodljikaša (ježinci i zvjezdače) kostur se sastoji od vapnenastih pločica koji štite životinju i daju joj stalni oblik, u kretanju ježinaca sudjeluju bodlje i brojne nožice koje izlaze iz tijela među bodljama.