Srednjovjekovna Bosna

Hercegovina koja je dobila naziv po hercegu Stjepanu Vukčiću Kosači ,još se dvadeset godina odupirala Osmanliji , dok konačno 1482. i ona nije potpala pod njihovu vlast. Stjepan Tomašević je bio posljedni bosanski kralj.

Glavni uzroci slabljenja kraljevstva bile su borbe bosanskih velikaša Osmanlije su 1463. godine zarobili i pogubili kralja te je time nestalo srednjovjekovno Bosansko Kraljevstvo

Krivovjerje označava naučavanje suprotno nauku Katoličke Crkve, a još se naziva i hereza. Bosanski krivovjernici nazivali su se krstjanima, a crkva se zvala Crkva Bosanska . Nisu priznavali papu, krštenje , mise i nisu gradili crkva.

Kultura

Stećci su najpoznatiji nadgrobni spomenici srednjovjekovna bosanske umjetnosti.

Hrvojev misal najljepši je i najbogatije ilustriran glagoljičin rukopis hrvatskoga srednjovjekovlja.

Stilska obilježja bosanskog graditeljstva iz tog razdoblja pokazuju izrazitu sličnost s graditeljstvom dalmatinskih gradova.

Prvi važni vladari

Ban Kulin

Skolopio prijateljski ugovor s Dubrovnikom.

Pavao I Šubić

Pavao Šubić nazivao se gospodarom Bosne.

Tvrtko I

Tvrtko se 1377.godine okrunio za kralja, 1390.g. proglasio se kraljem Hrvatske i Dalmacije

Ban Kulin je dubrovačkim trgovcima dopustio slobodnu trgovinu na području svoje države (Povelja bana Kulina iz 1189 . godine.)

Vladavina Stjepana II Kotramanića označila je početak uspona i teritorijalnog širenja srednjovjekovne Bosne.

Prvi puta se spominje u 10. stoljeću, a obuhvaćala je malo podrućje oko izvora rijeke Bosne, u okolici današnjeg Sarajeva.

Tvrtko I. ( 1353. - 1391. ) -osvojio dijelove Srbije i Huma (današnje Hercegovine). Okrunio se 1377.godine za kralja. Pred kraj svoje vladavine osvojio je i hrvatske krajeve od Cetine do Zrmanje te se 1390. proglasio za kralja Hrvatske i Dalmacije. Njegova vladavina - vrhunac moći srednjovjakovna Bosanske države.