LEKSIKOLOGIJA

JEZIČNE NORME određuju istaknuti jezični
stručnjaci, ali je dodatno potvrđuje čitava
jezična zajednica svjesnim nastojanjem
da uredi javnu uporabu svoga standardnog
jezika.

PASIVNI LEKSIK sadrži riječi koje su se
koristile u prošlosti, razumije ih mali
broj ljudi ili nitko.

POSUĐENICE

RASLOJENOST LEKSIKA

ARHAIZMI - zastarjele riječi
koje se više ne koriste

abahija, ad, bak

devrije, graša

DIJALEKTIZMI - leksemi karakteristični
za cijelo područje jednog narječja

gaće, pes.

hiža, tovar, banda

NOVOTVORENICE - nove riječi riječi koje još nisu potpuno postale dijelom aktivnog leksika.

dlanovnik, limunik

sučelje, računalo, premosnica.

RUSIZMI - riječi koje potječu iz ruskog jezika

agitka – pismeni sastavak
barinja – gospođa
carevna – careva kći

LATINIZIMI - riječi koje potječu iz latinskog jezika

aboriđin, absurd, detektiv,
fragment, informacija

LUZITANIZMI - su riječi koje potječu iz portugalskog jezika

bajadera, banana,
barok, marmelada

BOHEMIZMI - riječi koje potječu iz češkog jezika

apsurdistan, dojam,
dražba, natpis, obred

EGZOTIZMI - posuđenice koje označavaju različite posebnosti pojedinih naroda

parmezan, gulaš,
pizza, polka, valcer

EPONIMI - riječi koje su nastale iz nečijeg prezimena, a sada su opće imenice

algoritam, sendvič,
vulkan, saksofon, šrapnel

JEZICI IZ KOJIH SE POSUĐIVALO

latinski, grčki, njemački, turski,
mađarski, engleski, talijanski

LEMA ili natuknica služi kao naslov leksikografskog članka. Istaknuta je drugačijim, često podebljanim, slovima. Uvijek se nalazi s lijeve stran članka.

RJEČNICI

FRAZEMI su ustaljene sveze riječi koje se upotrebljavaju u gotovu obliku, a ne stvaraju se u tijeku govornog procesa, i kod kojih je barem jedna sastavnica promijenila značenje, tako da značenje frazema ne odgovara zbroju značenja njegovih sastavnica.

čovjek od riječi
dati petama vjetra
bogu iza nogu
graditi kule od karata
staviti soli na ranu

LEKSIK OGRANIČENE UPOTREBE

Stručni nazivi

Znanstveni nazivi

Profesionalizmi

JEZIČNI RJEČNICI - dijele se prema kriterijima

prema sadržaju

prema opsegu

po broju jezika čiji je leksik obrađen

prema rasporedu građe

u odnosu na standardni jezik

RJEČNICI PREMA BROJU JEZIKA

jednojezični

višejezični

LEKSIKONI - spadaju pod enciklopedijske rječnike, u njima dobivamo sažetije i osnovne činjenice o traženom pojmu

20. STOLJEĆE

“Rječnik hrvatskog jezika” Ivan Broz i Franjo Iveković, Zagreb 1901.

“Rječnik hrvatskog književnog jezika od preporoda do I. G. Kovačića”, Zagreb 1985. -1990.