Zapis algoritma

Prije sastavljanja programa izrađujemo grafički prikaz njegova tijeka koji će omogućiti lakše i brže sastavljanje programa.

Grafički prikaz tijeka izvođenja programa upućuje na radnje koje će se izvršavati u programu te na slijed tijeka programa. Sastavlja se i čita odozgo prema dolje, u smjeru poveznica, a ako je izvršena odluka, tada prema dolje ili udesno. Tri su načina povezivanja simbola ovisno o zahtjevima programa:

SLIJED - niz naredbi koje se izvršavaju jedna za drugom

ISPITIVANJE UVJETA - dio programa u kojemu na temelju odluke izvršavamo jedan ili drugi dio programa

PETLJA - zatvoreni niz naredbi koje ponavljamo sve dok je zadovoljen postavljeni uvjet ponavljanja.

Dijagram tijeka služi za grafički zapis algoritma i pri tome se služimo osnovnim standardnim likovima koje se slažu prema potrebi kako bi opisale zamišljeni algoritam

Problemi prirodnih jezika su osobito uočljivi u područjima kao što su rudarenje teksta, tražilice, automatsko sažimanje, sinteza govora i algoritmi korišteni za određivanje sadržaja tokova teksta u računskoj lingvistici (npr. viterbi algoritam).

Jezik kojim se govori, piše ili simbolički označava od strane ljudi u općenitu svrhu komunikacije, kao suprotnost konstruktima kao što su računalni programski jezici ili "jezici" korišteni u proučavanju formalne logike, napose matematičke logike.

Obrada prirodnog jezika, koja pruža kompjuteriziranu podršku za ulaz u stilu prirodnog jezika (kao suprotnost visoko umjetnoj sintaksi uobičajenoj u računalnim jezicima) je važno potpolje umjetne inteligencije i lingvistike.

Mjesto u memoriji rezervirano za pohranu podatka naziva se varijabla. Svaka varijabla ima ime koje ju jednoznačno određuje kako bi se razlikovala od ostalih varijabli.

Varijabli se vrijednost pridružuje s pomoću operatora pridruživanja. Operator
pridruživanja koji se rabi u ovoj inačici pseudo jezika je znak :=
Tim se operatorom varijabli pridružuje ili u varijablu upisuje vrijednost.

Operatori su simboli koji predstavljaju (zamjenjuju) određene funkcije.
Operatori se mogu svrstati u skupine prema vrsti funkcije koju predočuju, npr.: aritmetički operatori, logički operatori i
operatori uspoređivanja.

Logički podaci su podaci koji mogu poprimiti samo jednu od dvije moguće
vrijednosti. To su na primjer true/false, da/ne, istina/laž, 1/0.

Umjetni se jezici mogu podijeliti i na:
logičke ili eksperimentalne jezike
pomoćne jezike
umjetničke jezike

Jezik u kojem su raspoređena posebna pravila, riječi i simboli s pomoću kojih se zapisuju algoritmi.

Umjetni jezici mogu biti a priori ili a posteriori. Gramatika ili rječnik a priori jezika je stvoren iz autorove mašte, a obilježja a posteriori jezika dolaze iz prirodnih jezika.

Algoritam je naputak kako riješiti neki zadatak ili obaviti neki posao.

Algoritam redovito svodi cjelokupan zadatak na rješavanje više jednostavnijih, manjih radnji.

Ako je algoritam jasno i podrobno napisan, tada je dovoljan da bi osoba koja
nikad nije rješavala taj zadatak na temelju algoritma mogla doći do rješenja.

Pseudojezik se može smatrati pojednostavljenim programskim jezikom. Njegova su pravila puno jednostavnija nego pravila pravoga programskog jezika, a algoritam zapisan pseudojezikom može se lako prepisati u bio koji viši programski jezik.

Pseudo jezik se sastoji od kratkih izraza na govornom jeziku koji opisuju i
ukratko objašnjavaju pojedine radnje algoritma.

Pri zapisivanju algoritma pseudo jezikom treba nastojati zadatak razložiti na što manje radnje.