VJEŽBA
BRZINE PROMETNIH TOKOVA
Raspodjela brzine ovisi od velikog broja čimbenika i predstavlja rezultat svih tih utjecaja
Raspodjela brzine unutar prometnih tokova:
- raspodjela brzine veća je za manju gustoću prometa
- prosječna brzina je veća ako je gustoća prometa manja
- postotak sporih i brzih vozila je izrazitiji i sve manji kod zasićenog prometnog toka
TEORIJA OTPORA U PROMETNIM TOKOVIMA
uključuje sve čimbenike koje djeluju na smanjenje prometnog toka a to su: minimalni polumjeri zavoja, maksimalni nagib nivelete, kof. prianjanja, klimatski čimbenici, vertikalni zavoji. raskrižja, uključivanje i isključivanje vozila iz prometnih tokova
- otpori su dakle obrnuto proporcionalni
- propusna moć prometnice teži optimalnoj brzini od 30 km/h
-
SIGURNOST PROMETA U FUNKCIJI BROJA PROMETNIH TRAKA
Funkcija sigurnosti prometa s 2 i 4 prometne trake- kreće se slično pri porastu gustoće prometa, broj nesreća na početku raste, zatim sve sporije, da bi pri povećanju gustoće broj nesreća padao
Krivulja za prometnicu s 3 prometna traka- raste zbog toga što srednja traka služi za pretjecanje u jednom i drugom smjeru
Krivulja za autocestu- pri kraju opterećenja broj nesreća je u laganom porastu
SIGURNOST PROMETA U FUNKCIJI PREGLEDNOSTI: -potrebna određena struktura vozila
Podrazumijevamo ju u: - horizontalnim zavojima
-vertikalnim, konkavnim i konveksnim zavojima
- na ravnim dijelovima prometnice
SIGURNOST PROMETA U FUNKCIJI BOČNIH SMETNJI- "bočne smetnje" - postojanje nekog čvrstog i opasnog predmeta pokraj prometnice, ta smetnja proizlazi iz definiranosti vožnje kao biološke neminovnosti
PROPUSNA MOĆ PROMETNICE IZMEĐU DVA SEMAFORIZIRANA RASKRIŽJA
Ako neko vozilo na raskrižje stigne nakon zelenog , a drugo na početku crvenog svjetla onda će čekanje prvog vozila iznositi 0, a drugo vozilo će čekati cijelu fazu
tč=c-tz/2
U prosjeku svako vozilo ima istu vjerojatnost čekanja od: razlike dužina trajanja ciklusa i trajanja zelene faze / 2
Da bismo izračunali propusnu moć potrebno je utvrditi koeficijent koji će biti odnos razlika uvjeta kretanja vozila bez raskrižje je raskrižjima
Koeficijent redukcije propusne moći - dobit ćemo ako stavimo u odnos stvarni putnički put putnika od STOP crte od jedne ceste do STOP crte druga raskrižja, s kojom bi se vozilo prešlo da nije tih crtica, odnosno da nije bilo gubitka vremena na usporavanje, čekanje i ubrzanje.
V,T DIJAGRAM- iz dijagrama je vidljivo da krivulja brzine brzo raste,a daljnje povećanje razmaka ne daje bitna povećanja koef. propusne moći prometnice.
Brzina negativno utječe na propusnu moćzato što su gubici veći ako vozila usporavaju ili ubrzavaju od veće brzine prema 0 i obrnuto.
IZRAČUNAVANJE PROPUSNE MOĆI
Dolazi sa pretvaranjem niza vozila jednake dužine na međusobnom razmaku s položajem prvog vozila u presjeku
N= 60x60xV/ rs = 3600xV/3,6 x rs = 1000x v/rs
rs= sigurnosni razmak
x- razmak između vozila
i- dužina vozila
Vožnja u koloni- dopušta se redukcirani razmak između vozila, pri čemu predpostavljamo kočenje u istim uvjetima
ČIMBENICI PROMETA I PROMETNICA
ČINMBENICI PROMETNICE
-Vrste i stanje kolničkih zastora
Ravni,hrapaviji i suhi kolnici povoljniji su od glatkih i vlažnih jer su uvjeti kočenja bolji te omogućavaju manje slobodne razmake između vozila.
UZDUŽNI NAGIB PROMETNICE
Ima neposredan utjecaj na brzinu kretanja vozila.
RASKRIŽJA- prometnica u razini utječu na smanjenje propusne moći. Praktična mjerenja udaljena su prosječno od 300-500 metara te smanjuju propusnu moć za 20% do 50%
ŠIRINA PROMETNE TRAKE- ima također utjecaj na propusnu moć prometnice.
- najveću propusnu moć ima prometnica s odvojenim kolničkim trakama za suprotne smjerove
Čimbenici prometa se očituju u broju prometnih traka namijenjenih kretanju vozila u istom smjeru. Ako postoji više prometnih traka u jednom smjeru, tada se, u ovisnosti o niz čimbenika, provodi redukcija propusne moći prometnice
Koeficijent redukcije propusne moći prometnice s više prometnih traka u jednom smjeru iznosi:
- za jednu prometnu traku 1,00
- za dvije prometne trake 0,90
- za tri prometne trake 0,78
- za četiri prometne trake 0,65
Propusna moć prometnice ovisi prvenstveno:
- dužini zaustavnog puta
- đužini vozila
- broju prometnih traka za jedan smjer vožnje
Razmak između vozila ima najveći utjecaj na propusnu moć prometnice. On se određuje promatranjem prometa u koloni, a također i računskom analizom
Struktura vozila za prometnice namijenjene mješovitom prometu, na propusnu moć ima veliki utjecaj broj zaprežnih vozila, traktora ili biciklista.
RAZINA USLUGE-ovisi o veličini standarda za koju je neka prometnica izgrađena
KRITERIJI ZA ODREĐIVANJE RAZINE USLUGA SU:
-brzina i vrijeme putovanja
-prekidi odnosno ograničenja prometa
-sloboda postupka s vozilom
-sigurnost
-udobnost i pogodnost vožnje
-ekonomičnost
4 PROMETNA TOKA KOJA SE JAVLJAJU:
-SLOBODAN PROMETNI TOK- uvjeti vožnje u kojima je postupak s vozilom neznatno ograničen ili potpuno neograničen
-STABILAN PROMETNI TOK- uvjeti vožnje pod kojima se odvija promet u kontinuiranom slijedu, a brzina vožnje je uvjetovana vozilima koji voze putnom brzinom
-NESTABILAN PROMETNI TOK- uvjeti pod kojima se vozila koja prolaze dionicu prometne trake ili prometnice moraju zaustaviti zbog uzroka uvjetovanih unutar prometnog toka
-USILJEN PROMETNI TOK- uvjeti vožnje u kojima je postupak s vozilom nepouzdan. Mogući su češći kraći i duži zastoji prometa
RAZINA USLUGE A- uvjeti slobodnog prometnog toka s malim volumenom prometa i velikim brzinama - gustoća prometa je mala a brzine vožnje određuju želje vozača, ograničenja brzina vožnje i građevinski uvjeti prometnice
RAZINA USLUGE B- nalazi se u području prometnog toka s brzinama koje su zbog prometnih uvjeta ponešto su ograničene.
Koristi se kod izvangradskih prometnica
RAZINA USLUGE C- zona stabilnog prometnog toka. Većina vozača ograničenaje jer se ne mogu kretati svojom odabfranom brzinom, te prelaziti s jedne prometne trake u drugu ili pretjecati druga vozila
RAZINA USLUGE D- približava se nestabilnom toku prometa s brzinama koje su unatoč znatnim promjenama uvjeta vožnje još uvijek prihvatljive. Udobnost i ugodnost u vožnji su slabe.
RAZINA USLUGE E- brzine vožnje niže su nego kod razine D s količinom prometa koji je jednak kapacitetu prometnice. Ako je promet jednak kapacitetu prometnice, onda je brzina vožnje uvijek oko 45 km/h. Prometni tok je nestabilan i mogući su kraći zastoji.
RAZINA USLUGE F- ima usiljen prometni tok i niske brzine vožnje. Prometni je volumen blizu kapaciteta prometnice. Ti uvjeti vožnje obično nastaju zbog kolone koje su nastasle zbog ograničenja prometnog toka. Brzine su znatno smanjene, a zastoji traju kraće ili duže vrijeme.
PROMETNE VELIČINE
Kvalitativna i kvantativna svojstva prikazuju se prometnim veličinama:
-INTENZITET PROMETA- broj vozila koji prođe u jedinici vremena određenim presjekom prometnice. Za jedinicu vremena uzimaju se sat ili dan.
-GUSTOĆA PROMETA- broj vozila koji se u danom trenutku nalazi na jedinici dužine prometnice
-PROPUSNA MOĆ PROMETNICE-
maksimalan broj vozila na nekoj prometnici koji se može propustiti u jedinici vremena kroz promatrani presjek, a dobije se isključivo brojanjem i zapisivanjem vozila
-PROMETNO OPTEREĆENJE- bruto težina svih prometnih sredstava koji u jedinici vremena prođe kroz neki presjek ceste
-BRZINA PROMETA- brzina kojom se vozila kreću cestom, a može se, u odnosu na neku prometnicu promatrati kao: prosječna brzina, brzina po smjeru, brzina po kategoriji vozila
FORMULA ZA IZRAČUNAVANJE PROPUSNE MOĆI ZA VIŠE PROMETNIH TRAKA: N=(f+k+v) / X