ŽIVČANI SUSTAV
živčana stanica
podražljive
provodljive
osnovni djelovi
jezgra
kratki organci
dugi organci
završne nožice
mijelinska ovojnica
od električki provodljivog mijelina
omata živčano vlakno
Bogata masnim tvarima
pomaže ubrzavanju prijenosa živčanih podražaja
periferni
čine živci i gangliji
31 par moždinskih ili spinalnih živaca
12 pari moždanih
kralježnična moždina
dio središnjeg živčanog sustava
smješten u vertebralnom kanalu
Duga je oko 40-50 cm
Izvana je građena od bijele tvar
iznutra je siva tvar u obliku slova H
veliki mozak
najveći dio mozga
podijeljen, približno simetrično, na lijevu i desnu moždanu hemisferu
Uz pomoć malog mozga, veliki kontrolira sve voljne akcije u ljudskom tijelu
kora
vanjski sloj nervnog tkiva moždanog cerebruma
sastoji se od šestoslojnog neokorteksa
najveće mjesto neuronske integracije u centralnom nervnom sistemu
Ima ključnu ulogu u temeljnim ljudskim obilježjima
pažnja, percepcija, pamćenje, mišljenje, sjećanje, jezik i svijest
mali mozak
kontrola pokreta
uključen i u neke kognitivne funkcije, kao što su pažnja i jezik
odgovora na strah i zadovoljstvo
doprinosi koordinaciji, preciznosti i odgovarajućem tajmingu
moždano deblo
zadnji dio mozga
strukturno povezuje sa kičmenom moždinom
omogućava glavne motorne i senzorne inervacije na lice i vratu
Od 12 parova kranijskih živaca, deset ih dolazi iz moždanog stabla
dugi ogranak
živčano vlakno
manji dio živčane stanice
završne nožice
produžetak citoplazme živčane stanice
odašilje formirani signal na sljedeću živčanu stanicu
sinapsa
mjesto komunikacije između dva neurona
električni potencijal
prenošenje nervnih impulsa
membranski transport
živci
provode živčane impulse
čini živčano vlakno
moždani živci
polaze izravno iz mozga
ima ih 13
0.-12.
moždinski živci
povezuju kralježničnu moždinu s ostalim dijelovima tijela
nastaje spajanjem prednjih i stražnjih korijenova
31 par moždinskih živaca
osam vratnih
dvanaest prsnih
pet slabinskih
pet križnih
jedan (ili ponekad dva) trtični par
refleksi
nevoljni i skoro trenutni pokreti
refleksni luk
najjednostavniji put rasprostiranja nervnog podražaja
polazi od perifernog čulnog receptora