Kategorier: Alle

af matko jakovljevic 4 år siden

1529

Stilska izražajna sredstva

Text se zabývá různými stylistickými prostředky, které se používají v literatuře a poezii k dosažení specifických efektů. Rozděluje je do tří hlavních kategorií: figury konstrukce, figury opakování a figury slova.

Stilska izražajna sredstva

Stilska izražajna sredstva

II. Figure konstrukcije zovemo ih još sintaktičke figure (

asidenton
Dođoh, vidjeh, pobijedih!

Cezar

polisindeton
I nema ga sutra, ni prekosutra ne, I vele da bolestan leži, I nema ga mjesec, i nema ga dva I zima je već I sniježi

D. Cesarić (Balada iz predgrađa)

retoricko pitanje
Teče i teče, teče jedan slap; Štp u njem znači moja mala kap?

D. Cesarić (Slap)

elipsa
Lopta može, igrač ne.

Misli se na to da lopta može proći dok igrač ne.

inverzija
Ide šum od zemlje sve do zelen vrha.

Vladimir Nazor (Šuma spava

I. Figure ponavljanja Nazivamo ih još 🢣glasovne figure, fonološke figure ili figure dikcije. Utemeljene su na glasovnim učincima – ponavljanjem glasova ili riječi ostvaruje se: zvukovna izražajnost (ekspresivnost), blagozvučnost ili eufonija povezuje se značenje i zvučanje

anadiploza
Iz nosnica tko pročita more more njegovo je

A. Žagar (More je stalo)

simploka
To sada gleda on To sada misli on To sada sanja on

Dobriša Cesarić ( Djetinjstvo)

epifora
Čujem u snu Sanjam u snu Vidim u snu

Jure Kaštelan

anafora
I nema sestre ni brata I nema oca ni majke I nema drage ni druga

Tin Ujević ( Svakidašnja jadikovka)

onomatopeja
I cvrči cvrči cvrčak na čvoru crne svrče
aliteracia
i Cvrči cvrči cvrčak na čvoru crne svrče

Vladimir Nazor (Cvrčak)

asonanca
Olovne i teške snove snivaju Oblaci nad tamnim gorskim stranama Monotone sjene rijekom plivaju, Žutom rijekom među golim granama

Antun Gustav Matoš, (Jesenje veče)

IV. Figure misli odnose se na širi smisao onog što je rečeno zasnovane su na prenesenom značenju kao i tropi, one djeluje na značenjskom, semantičkom sloju pjesme – pojačavaju, naglašavaju, ističu smisao pjesničkoga teksta

oksimoron spajanje naizgled suprotnih pojmova blizak paradoksu vrlo je efektan; izaziva dublji dojam
Živi mrtvac Gorki šećer Javna tajna Rjčita tišina
paradoks izricanje naizgled protuslovne misli najpoznatiji paradoks:
Znam da ništa neznam ( Sokrat)
ironija izražavanje putem suprotnosti – misli se suprotno od onoga što se kaže može varirati od šale do sarkazma približava se pojmu parodije
Kako je lijepo vrijeme! ( Vrijeme je jako ružno za pravo )
gradacija figura stupnjevanja radi pojačavanja osnovnoga dojma
Misli mnogo, govori malo, piši još manje. Školjke se naslanjaju jedna na drugu. Tako nastaje kamen, brdo, planina, lanac. (K.M. Artman, Upornost)
litota suprotna hiperboli pravi se izraz zamjenjuje slabijim u pravilu negativnim ili suprotnim (po načelu kontrasta) Otišli ste malo predaleko. (nepristojni ste) Od eufemizma se razlikuje po tome što se izraz samo prividno oslabljuje, a ustvari se želi pojačati, često zbog izazivanja ironičnog efekta: Ona je ugodno popunjena.
Tesla je bio prilično dobar znanstvenik. ( Tesla je bio genijalan znanstvenik. )
hiperbola figura preuveličavanja, predimenzioniranja radi
To je najgluplja stvar koju sam čuo. Umrla sam od smijeha! Rekao sm ti milijum puta d ato ne činiš!
antiteza posebna vrsta poredbe koja se zasniva na opreci, suprotnosti
Bučni si anđeli tuge... Al anđeli radosti šute

Vladimir Nazor

poredba usporedba, komparacija jedna od najčešćih stilskih figura uspoređivanje na osnovi nekih zajedničkih svojstava:
Sustav se srušio kao kula od karata.

III. Figure riječi nastaju promjenom osnovnog, uobičajenog značenja pojedinih riječi – prijenosom značenja njima se djeluje na značenjski sloj pjesme

simbol odabrani, konkretni predmet kojim se označava bitno svojstvo pojma koji se simbolom predstavlja
Grb, Simbol Hrvatske Križ- simbol kršćanstva
alegorija produžena metafora – preneseno se značenje proteže na cjelinu (stoga je smatramo i figurom misli) basna se zasniva na alegoriji, čitava djela mogu biti alegorije
U svakom žitu ima kukolja. Vuk dlaku mijenja, ali ćud nikako.
epitet ukrasni pridjev ili skupina riječi koja se dodaje drugoj riječi da bi je istaknula
Nijeme oči (epitet)
eufizam ublažavanje nekog izraza
Preseliti se na drugi svijet ili ti umrijeti
personifikacija pridavanje ljudskih osobina neživomu, životinjama, biljkama, apstraktnim pojavama
Samo kosa tvoja još je bila živa Pa mi reče: Miruj! U smrti se sniva.

A.G. Matoš, Utjeha kose.

sinegdoha dio se uzima umjesto cjeline
Sit gladnu ne vjeruje

siti,gladni

metonimija preneseno značenje se gradi prema nekim stvarnim odnosima, logičkoj zavisnosti podvrsta metafore; zamjena imena
Čitam krležu tjst. Čitam Krležino dijelo.
metafora preneseno značenje gradi se prema sličnosti, stoga je nazivamo i skraćenom poredbom (iskazuje se samo drugi član poredbe)
Cijeli je svijet pozornica i svi su muškarci i žene tek glumci

William Shakespeare