HRVATSKA MODERNA

utjecaj Ivana Zajca

Blagoje Bersa: "Oganj", "Sunčana polja"

Franjo Dugan - polifoni glazbeni oblici

Josip Hatze: "Povratak", "Adel i Mara"

Dora Pejačević - prva hrvatska romantička simfonija i prvi hrvatski koncert za glasovir

1891. Janko Leskovar: novela "Misao na vječnost"

1892. Matoševa novela "Moć savjesti"

1914. Matoševa smrt, zbirka "Hrvatska mlada lirika"

1916. Ulderiko Donadini: časopis "Kokot", prodor ekspresionizma

1895. spaljivanje mađarske zastave

1914. početak Prvog svjetskog rata

ban Khuen-Hedervary provodi mađarizaciju

16. listopad 1895.

car Franjo Josip došao u Zagreb povodom otvaranja nove kazališne zgrade

sveučilištarci u znak prosvjeda pale mađarsku zastavu na Jelačićevu trgu

Praška grupa

Milan Šarić, "Hrvatska misao" (1897.)

tradicionalisti

društvena uloga književnosti

socijalni realizam

Bečka grupa

"Mladost" (1898.), Milivoj Dežman Ivanov i Branimir Livadić

individualisti

sloboda umjetničkog stvaranja

lapurlatizam

Društvo Medulić

tradicija simbolizima i secesije, monumentalnost

vodstvo Emanuela Vidovića

Ivan Meštrović

najveći hrvatski kipar prve polovice 20. st.

remek-djelo "Zdenac života" (1905.)

Miroslav Rački

Tomislav Krizman

Toma Rosandić

Minhenski krug

intimistička tradicija, antiakademski odnos prema likovnom radu

Josip Račić

Miroslav Kraljević

Vladimir Becić

Oskar Herman

Poezija

dominantna književna vrsta

Antun Gustav Matoš - vodeći predstavnik hrvatske moderne

Vladimir Vidrić - u pjesmama prevladava istančan osjećaj za boju i antički motivi

Dragutin Domjanić i Fran Galović = dijalektalna kajkavska poezija

Milan Begović: "Knjiga Boccadoro" (oživljava antiku, kult ljepote)

Vladimir Nazor: "Slavonske legende" (slavenska mitologija), čakavski motivi

Proza

novela- dominantna modernistička forma

Janko Leskovar

Antun Gustav Matoš

Dinko Šimunović

Vladimir Nazor

Janko Polić Kamov

roman

Milutin Cihlar Nehajev: "Vuci", "Bijeg", "Veliki grad"

Ivan Kozarac: "Đuka Begović"

Milan Begović: "Giga Barićeva", "Sablasti u dvorcu"

Ivana Brlić-Mažuranić: "Čudnovate zgode šegrta Hlapića"

Drama

Josip Kosor: "Požar strasti"

Ivo Vojnović: "Dubrovačka trilogija", "Ekvinocij"

pravi primjeri moderne drame

otpor prema tradiciji

kritičnost

pluralizam stilova

težnja prema nekom općem skladu i dosezanju 'više ljepote'

pejzažni ili ugođajni motivi, ali i bizarna motivika

muzikalnost riječi

nova metaforika, virtuozniji izraz

dublji prodori u ljudsku psihu

uloga regionalne sredine: čovjek u središtu piščeve pozornosti

pesimizam