E-UČENJE KAO MOTIVATOR

Plus de détails

Organigram

par Mateo Karlović

Sada_96

par Tanja Prodanovic

Spoločnosť ESET s.r.o.

par dagmara matusikova

Znalostný manažment

par Jarmila Mižičková

E-UČENJE KAO MOTIVATOR

ZAKLJUČAK

Preporuke koje možemo izvesti iz ovog istraživanju su da se omogući veća informiranost studenata o pojmu e-učenje i osvijesti ih u kojoj su mjeri zapravo sudionici e-učenja. Također, potrebno je da se omogući profesorima i studentima stjecanje znanja za korištenje online platformi kako bi e-učenje bilo uspješno. Završno, e-učenje bi trebalo biti dio ponude unutar visokog obrazovanja, ali nikako potpuna zamjena klasičnom obliku poučavanja i učenja budući da su studenti istaknuli kako im je fizička prisutnost nastavnika izrazito važna

Stoga, prema navedenim rezultatima ankete možemo zaključiti da studenti Fakulteta političkih znanosti žele i motivirani su za provođenje e-učenja, ali nisu zadovoljni trenutnim načinom provođenja. Također, može se zaključiti da studenti nisu dovoljno upoznati s definicijom e-učenja. Prema anketi veliki broj studenata smatra kako je e-učenje samo onaj oblik učenja koji se događa u potpunosti online ili na platformi za e-učenje zanemarujući ostale oblike e-učenja (prezentacije, vježbe na računalima i sl.).

Naime, pokazalo se da su studenti upoznati s ponudom e-kolegija, ali da ne upisuju e-kolegije zbog zainteresiranosti za ovaj oblik učenja već zbog drugih faktora kao što je zanimljiv naziv kolegija ili zato što nisu imali što drugo upisati.

REZULTATI

Izrazito visoku ocjenu dobila je tvrdnja da e-učenje omogućuje fleksibilnost u izboru vremena i mjesta poučavanja s kojom se slaže 83,9 % ispitanika. Kada govorimo o načinu svladavanja nastavnog sadržaja, 32,1 % ispitanika smatra da e-učenje doprinosi bržem svladavanju nastavnog sadržaja, dok 46,2 % ispitanika nije sigurno leži li razlog u e-učenju te se oni niti slažu niti ne slažu s navedenom tvrdnjom. S tvrdnjom da e-učenje potiče kreativnost i daljnje istraživanje slaže se samo 34 % ispitanika, a 40,6 % njih niti se slaže niti ne slaže. Ovakvi rezultati u kojima studenti nisu sigurni u korisnost ili ne korisnost e-učenja na njihovo obrazovanje ne bi trebali biti začuđujući budući da prema anketi 88,7 % studenata smatra da e-učenje nije u potpunosti implementirano na fakultet te prema tome ni nemaju dovoljno iskustva s ovim oblikom učenja. Kao što je ranije navedeno, izrazito mali broj ispitanika je upoznat sa sustavom za e-učenje koji se koristi na fakultetu.

Kada je riječ o motiviranosti studenata za e-učenju, njih 56,6 % se izjasnilo motivirano za ovaj oblik učenja. No, kada govorimo o utjecaju e-učenja na studente, 33 % ispitanika smatra da e-učenje ne potiče timski rad među studentima dok 39,6 % studenata se s ovom tvrdnjom niti slaže niti ne slaže. Prema tome, možemo zaključiti da su studenti izrazito podijeljeni oko pozitivnog i negativnog utjecaja e-učenja na timski rad. Sličan rezultat prikazuje i tvrdnja „E-učenje potiče društvene odnose među studentima“, koju negativno ocjenjuje 37,7 % studenata, a 39,6 % se niti slaže niti ne slaže s navedenom tvrdnjom. Prema tome, vidljiva je bojaznost od socijalne izolacije.

Međutim iako je studentima fizička prisutnost nastavnika izrazito važna,51,9 % studenata želi da se na fakultetu uvede kolegij koji će biti u potpunosti online, odnosno da postoji kolegij čija se nastava može u potpunosti pratiti online dok je 23,6 % neodlučno. Izrazito visok postotak (83 %) studenata smatra da je današnje obrazovanje bez informatičke tehnologije nezamislivo. Nastava čiji su sadržaji dostupni na internetu, po mišljenju 63,2 % ispitanika, je kvalitetnija.

Izrazito zanimljiv podatak je taj da 46,3 % ispitanika negativno ocjenjuje da će ih online rasprava potaknuti na sudjelovanje, odnosno njih 21,7 % smatra da ih online rasprava na forumima potiče na uključivanje u raspravu više nego kada su u predavaonici licem u lice s predavačem.

U drugom dijelu ankete ispitivala se uloga interneta u životu studenata kako bi se moglo povezati koliko studenti žele nove oblike učenja te koliko su za njih zainteresirani.

Prema podacima iz ankete, 18,9 % studenta Fakulteta političkih znanosti tvrdi da se u svom obrazovanju nije nikada susrelo s nekim oblikom e-učenja. S druge strane, 44,4 % ispitanika se susrelo s e-učenjem u osnovnoj ili srednjoj školi dok je 36,7 % ispitanika izjavilo da se prvi put s ovim oblikom učenja susrelo na fakultetu.

Svi ispitanici izjasnili su se da imaju pristup internetu kod kuće te znanje i vještine u uporabi informatičke tehnologije.

Istraživanju je pristupilo 106 studenata, od čega je 84 studenata studija politologije i 22 studenta studija novinarstva.

METODE ISTRAŽIVANJA

Istraživanje je provedeno u razdoblju od 12. lipnja 2019. godine do 16. lipnja 2019. godine, a dobiveni podaci izračunati su u postotke u programu Excel.

Jedinica analize su studenti, a riječ je o ne-probabilističkom prigodnom uzorku.

Instrument je anonimna online anketa za čiju je distribuciju korištena društvena mreža Facebook, odnosno interne grupe studenata Fakulteta političkih znanosti.

Istraživanje je provedeno metodom anketiranja.

file:///C:/Users/Korisnik/Downloads/03_Zgrebec.pdf

HIPOTEZE

Druga je hipoteza potvrđena ako više od polovice ispitanika smatra da su zadovoljni i upoznati ponudom e-kolegija na fakultetu.

Hipoteze se smatraju potvrđenima ako se pokaže da više od polovice ispitanika smatra da su motivirani i zainteresirani za e-učenje.

Druga hipoteza je da su studenti upoznati i zadovoljni ponudom e-kolegija na fakultetu te ih upisuju jer su zainteresirani za taj oblik učenja i poučavanja.

Prva hipoteza je da su studenti Fakulteta političkih znanosti zainteresirani i motivirani za e-učenje.

SAŽETAK

Zahtjeva određenu razinu informatičkih znanja i vještina.

E-učenje ili e-obrazovanje.

Sve veći naglasak stavlja se na tehnologiju u obrazovanju, kako bi informacije i nastavni sadržaj bili dostupni bez obzira gdje se studenti nalaze.

Jedna od temeljnih nacionalnih javnih politika država je politika obrazovanja.