によって viktor vizjak 10日前.
16
Srednjovjekovna Bosna
Ve středověku se Bosna rozšiřovala a posilovala. Po pádu rodu Šubićů převzal moc Stjepan II. z rodu Kotromanićů, který vládl od roku 1322 do roku 1353. Stjepan II. se stal spojencem Anjouovců a spravoval část chorvatského pobřeží.
開く
Srednjovjekovna Bosna Slabljenje i nestanak Bosanskog Kraljevstva Do 1482. Hercegovina se odupirala Osmanlijama kada pada pod njihovu vlast 1463. Osmanlije su zarobili i pogubili kralja, s kojim je nestalo srednjovjekovno Bosansko kraljevstvo Osmanlije odlučuju osvojiti Bosnu nakon što se Bosanski kralj Stjepan Tomašević približava papi i otkazuje plaćanje godišnjeg danka Morali su prihvatit i prisutnost osmanskih vojnih posada u pojedinim gradovima i utvrdama Bosanski kraljevi prisiljeni su plaćati veliki godišnji danak Borbe traju do pada Bosne po Osmansku vlast Uzrok su bile međusobne borbe bosanskih velikaša Slabljenje Bosanskog kraljevstva počinjene po smrti Tvrtka I. Širenje i jačanje Bosne Tvrtko I. Njegova vladavina označava vrhunac moći srednjovjekovne bosanske države 1390. proglasio za kralja Hrvatske i Dalmacije Pred kraj vladavine osvojio je hrvatske krajeve od Cetine do Zrmanje Tvrtko se 1377. okrunio za kralja Svoja osvajanja usmijerio je prema istoku gdje je osvojio dijelove Srbije i Huma Vlada od 1353. do 1391. Uspon Bosne nastavio se i za Stjepanovog nećaka i nasljednika Tvrtka l. (1353.-1391.) Stjepan II. Nakon sloma Šubića vlast u Bosni preuzima Stjepan II. iz obitelji Kotromanića Stjepan II. vlada od 1322. do 1353. Stjepan II. kao saveznik Anžuvinaca vlada i djelom hrvatske obale od Neretve do Cetine. KULTURA Zvonik sv. Luke u Jajcu Sličnost s graditeljstvom dalmatinskih gradova Srednjovjekovna kultura u Bosni razvijala se pod snažnim utjecajima koji su dolazili iz Hrvatske Stećak, Zemaljski muzej u Sarajevu Na njima su najčešće uklesani prizori iz svakidašnjeg života ili kratak natpis posvećen pokojniku Imaju oblik sanduka, kuće, ploče ili križa Pojavljuju se u drugoj polovini 14. stoljeća, a načinjeni su u različitim oblicima Stećci- nadgrobni spomenici. Najpoznatiji spomenici srednjovjekovne bosanske umjetnosti Minijatura iz Hrvojeva misala Hrvojev misal najljepši je i najbogatiji ilustrirani glagoljični rukopis hrvatskoga srednjovjekovlja Izrađen u 15.st Izradio ga je pop glagoljaš Butko po narudžbi bosanskog vojvode Hrvoja Vukčića Hrvatinića Krivovjerje / Hereza U potpunosti je nestala s osmanskim osvajanjem Bosne, kad nestaje traga bosanskim krstjanima Crkva Bosanska uživala je potporu pojedinih bosanskih vladara i velikaša Utjecaj krstjana pokušavali su suzbiti novoosnovani crkveni redovi, franjevci i dominikanci, koji su tijekom 13. stoljeća pristigli u Bosnu Krstjani nisu priznavali krštenje i misu niti su gradili crkve. Sav materijalni svijet smatrali su svijetom zla Bosanski krivovjerci nazivali su se krstjanima, a bili su dio šireg krivovjerskog pokreta koji se u to doba proširio Europom Crkvena organizacija nazivala se Crkva Bosanska, nije priznavala papu za svog poglavara Proširilo se tijekom 12 st. Označava naučavanje suprotno Katoličke Crkve Spominjanje Bosne Obuhvaćala je malo područje oko izvora rijeke Bosne u okolici današnjeg Sarajeva Prvi puta se spominje u 10 st. Ban Kulin Krajem 13. stoljeća hrvatska obitelj Šubić vlada većim djelom Bosne, Pavao Šubić nazivao se gospodarom Bosne U razvijenom srednjem vijeku Bosna je bila usko povezana s Hrvatskom Kulin i nasljednici priznavali su vrhovnu vlast Arpadovića, zemljom su vladali samostalno Kulin je imao tituli bana Razvoj trgovine Ugovorom je omogućeno slobodno trgovanje na području njegove države 1189. ban Kulin trgovački i prijateljski sklopio je ugovor s Dubrovnikom
