ZALIHE ROBI
primjena
Just-in-Time (JIT) tehnika pokušava osigurati da nema nulte zalihe, a roba se proizvodi ili
naručuje samo kada je to potrebno. U stvarnoj praksi nula zaliha možda nije moguća, ali
pojam Just-in-Time navodi smjer u kojem bi trebalo krenuti. Just In Time je strategija koja se
provodi radi poboljšanja povrata ulaganja smanjenjem inventara u procesu i pripadajućim
troškovima. Proces je upravljan nizom signala. Kada se ispravno implementira, Just-in-Time
može dovesti do dramatičnih poboljšanja u povratu ulaganja organizacije, kvalitete i
učinkovitosti.
vrste zaliha robe
nekurentne zalihe
roba u skladištu koja se zbog zastarjelosti, gubitka potrebnih svojstava, demodiranosti ili nekih drugih razloga
sezonske zalihe
ona količina robe koja je sakupljena tijekom godine za zadovoljene povećane potražnje u kratkom razdoblju u sezoni
špekulativne zalihe
sakupljene s namjerom da se namjerno da se prodaju kada se cijene znatnije povećaju
prosječne zalihe
optimalne zalihe
maksimalne zalihe
z=vrijednost najveće planirane prodaje x norme dani kroz br. dana razdoblja za koje se traži max zaliha
gornja granica robe u skladištu iznad koje se ne smije u određenom razdoblju nabavljati roba
zaštitne zalihe
zbog štete koje mogu nastati u poduzeću, zbog nedostatka robe poduzeća nastoje stvoriti zaštitne zalihe
minimalne zalihe
z=Q*V
najmanja količina robe koja je potrebna za pravovremeno zadovoljenje obaveze poduzeća po količini i asortimanu
Main topic
zalihe robe na skladištu mogu se klasificirati prema:
s obzirom na planirani normativ, stanje, motiv i potrebu za kontinuiranim odvijanjem procesa proizvodnje/ptodaje
nekurentne
roba u skladištu koja se zbog zastarjelosti ,gubitka potrebnih svojstava, demodiranosti ili nekih drugih razloga
sezonske
ona količina robe koja je skupljena tijekom godine za zadovoljenje povećane potražnje u kratkom razdoblju u sezoni
špekulativne
skupljene s namjerom da se namjerom da se prodaju kada se cijene znatnije povećavaju
sigurnosne
prosječne
Zprosj=početno stanje+konačno stanje/2
čine prosjek stanja zaliha robe tijekom određenog vremenskog razdoblja
maksimalne
Zmax=vrijednost najveće planirane prodaje x norma dana/br. dana razdoblja za koje se traži max zaliha
gornja granica robe u skladištu iznad koje se ne smije u određenom razdoblju nabavljati robu
minimalne
Zmin=Qdn*Vnab ili Zmin=Qgod*Vnab/D
Subtopic
najmanja količina robe koja je potrebna za pravovremeno zadovoljavanje obaveza poduzeća po količini i asortimanu
optimalne
količina robe koja osigurava redovnu i potpunu opskrbu proizvodnje ili kupaca uz minimalne troškove skladištenja i naručivanja robe
vrsti robe koja se skladišti
zalihe gotovih proizvoda
zalihe dijelova i poluproizvoda
zalihe sirovine i materijala
tri razloga zaliha
sigurnosni motiv
osiguranje određene količine zaliha zbog neizvjesne ponude
špekulativni motiv
očekivana dobit u budućnosti nastat će rastom cijena uskladištene robe koja će rasti zbog povećane potražnje za tom robom
transakcijski motiv
veća količina narudžbi smanjuje broj transakcija, a time i troškove naručivanja
koeficijent obrta zaliha
ukoliko zalihe čini značajan udio u ukupnoj imovini tvrtke, praćenje zaliha važan je preduvjet uspjeha
pokazuje koliko se puta zalihe obrnu u tijeku jedne godine
zalihe
svrha funkcije upravljanja zalihama je da kao podrška poslovnim aktivnostima optimizira tri cilja:
trošak zalihe
smanjenje operativnog troška:
promatra se kao:
trošak transporta
trošak skladištenja robe
trošak rukovanja robom u svim fazama
jediničnu cijenu robe
traži minimalnu gotovinu novca zarobljenu u zalihama
usluga korisniku
uobičajena uloga upravljanja zalihama je osigurati traženu robu
upravljanjem zalihama je aktivnost kojom se:
uravnotežuju suprotne ciljeve
organizira dostupnost robe do korisnika
uskladištena roba koja nije na prodaju ali će biti
