hranidba 1.kol x

Больше похоже на это

BJELANČEVINE

от Petra Plemeniti

organizacijske razine

от Roko Rožić

Sapuni i detergenti

от Ivana Kos

sastav biljnog i zivotinjskog organizma

voda -vazna komponenta obroka bez koje nema zivota -cimbenici koji utjecu na konzumaciju su; temperatura, kolicina i njena kvaliteta -osnovni sastojak krvi i limfe -njome izlucujemo toksine iz organizma -njen nedostatak utjece na poremecaj u metabolizmu

egzogena -voda koju unosimo hranom i picem

endogena -metabolicka voda -razlaze se u tkivima, a koristi u razne svrhe (deva)

suha tvar

biolosko djelotvorne tvari

vitamini -slozene organske tvari razlicite strukture -bioloski katalizatori -medjusobno se ne mogu zamjenjivati -uloga; izmjena tvari u organizmu, dobra proizvodnja, odrzavanje zdravlja -osim hranom, vitamini se mogu sintetizirati pomocu njihovih provitamina ili aktivnoscu mikroflore predzeludca -17 je vitamina poznato

topivi u vodi

VITAMINI B KOMPLEKSA -najbrojnija skupina -mogucnost sinteze u buragu -sudjeluje u endogenom prometu tvari -voluminozna krmiva, mlijecni proizvodi, kvasac

*B1-tiamin -vazan za funkciju zivcanog sustava -bitan za sve UH i rad stitnjace -nedostatak; beriberi u covjeka i polineutiris u ptica

*B2-riboflavin -sudjeluje u metabolizmu glukoze, razgradjuje UH -izvor; mlijecni proizvodi -manjak; ljuskani osip koze, svrbez, rane u ustima

*B3-niacin -sastavni dio 2 koenzima (1,2) -prijenos vodika, normalna funkcija koze i organa -triptofan je nadomjestaj vitamina b3 u organizmu -manjak; upala usne supljine, cirevi, u pilica moguc i dermatitis

*B5-pantotenska kiselina -izoliran iz kvasca u obliku kalcijevih soli -sastavni dio koenzima A -manjak; u svinja raskrivljene noge, u pilica kraste oko ociju

*B6-pirodoksin -metabolizam proteina i masnih kiselina -u prirodi se javlja kao pirodoksal, pirodoksalin -manjak; hipoglikenija, epilepsija u svinja, smanjena nesivost

*B12-kobalamin -sudjeluje u prijenosu vode i organskih spojeva -reducira folnu kiselinu -za normalan razvoj i sazrijevanje eritrocita -funkcija spolnog i CNB-a -biljna krmiva ga ne sadrze

*B7-H vitamin -sadrzi sumpor -vazan za metabolizam masti -karboksilazacija i dekarboksilazacija masnih kiselina

*B9-folna kiselina -za sintezu purinskih baza

HOLIN -sastavni dio fosfolipida -neophodan za izgradnju i odrzavanje stanica i tkiva u organizmu -znacajan za metabolizam masti -nalazimo ga u mlijecnim proizvodima, sacmi i zitaricama

VITAMIN C -u prirodi u obliku D i L -ima svojstvo redoks sustava -L oblik ima vitaminsku aktivnost -zivotinje ga mogu sintetizirati iz glukoze -izlucivanje stetnih tvari, tvorba kolagena, antistresna tvar, obrambena uloga od infekcije

topivi u mastima

VITAMIN A -zastitnik organizma -vazan u fiziologiji vida -provitamin B-karoten -moze se uskladistiti 200ak dana

VITAMIN D -antirahiticni vitamin -organizam ga sam sintetizira -odrzava zdrave kosti, metabolizam i koncentraciju

VITAMIN E -antisterilni vitamin -odrzava normalnu reprodukciju -daje lijepu crvenu boju mesu

VITAMIN K -antiheronagicni vitamin -za normalno zgrusavanje krvi -za normalno funkcioniranje bubrega -sastavni dio mitohondrija -nedostatak, anemija u peradi, smanjena masa i nesivost

bolesti ~avitaminoza-potpuni nedostatak vitamina ~hipovitaminoza-djelomicni nedostatak vitamina ~hipervitaminoza-visak vitamina

anorganske hranjive tvari

minerali -veci broj anorganskih elemenata koji se nalazi u krmivu -vecinom u obliku anorganskih soli *keleti-heterociklicki spoj s metalom, probavljiv -manjak minerala smanjuje proizvodnju i slabi organizam

mikroelementi -manje od 50mg/kg tezine -resorpcija se odvija u buragu i tankom crijevu

Zeljezo -na prijelazu izmedju makro i mikroelementa -sastavni dio hemoglobina -vazan za tvorbu melanina i drugih pigmenata -manjak; anemija

Bakar -u misicnom tkivu, jetri, kostanoj srzi -sudjeluje u sintezi hemoglobina, pokretac brojnih enzima, stimulira imunoloski sustav

Mangan -kosti, jetra, misicno tkivo, bubrezi, koza, pankreas -sudjeluje u reakcijama fosforelacije -aktivator enzima pri metabolizmu ugljikohidrata, masti i proteina -rast i razvoj mikroflore

Cink -vezan za bjelancevine -nalazi se u misicnom i kostanom tkivu -resorpcija u tankom crijevu -gradja mnogih enzima, sastavni dio inzulina, tvorba leukocita, utjece na fagocitozu, razvoj spolnih organa i funkciju

Kobalt -najveca koncentracija se nalazi u jetri -vazan za rast i dobro zdravstveno stanje zivotinje -aktivnost mikroflore probavnog sustava

Jod -prisutan u svim tkivima -90% se nalazi u stitnoj zlijezdi -sudjeluje u sintezi dviju hormonski aktivnih tvari T3 i T4

Molibden -kosti, jetra, slezena, misici -ulazi u sustav mnogih enzima -stimulira aktivnost mikroflore buraga -sinteza mokracne kiseline kod prasadi -rast mladnaca

Selen -antioksidans -prijenos vodika u respiracijskom dijelu -brzi razvoj embrija -gradi enzim GLUTATION PEROKSIDATU -utjece na plodnosz -povecava produkciju antitijela

Olovo -veze se za Fe i Ca

Fluor -zastupljen u tkivima i organima -zubna caklina i skelet

makroelementi -vise od 50mg/kg tezine

Kalcij -gotovo u cijelosti u anorganskom obliku -vazan za rast i razvoj kostiju, stezanje misica zgrusavanje krvi, odrzavanje krvnog tlaka -izvori; stocna kreda, mljevene skoljke, vapnenac -manjak; oboljenje kostiju, rahitis, osteomalacija

Fosfor -element kosti, meka tkiva i krvi -vazan u kontrakciji misica, sastavu stanicne jezgre.. -dobivamo ga iz mineralnih krmiva -manjak; krhke i lomljive kosti -u prezivaca cesci nedostatak fosfora, u neprezivaca kalcija

Magnezij -intracelularni kation -najmanje ga ima -manjak; pasna tetanija

Natrij -glavni kation morske soli i ekstracelularne tekucine -osnovni element krvne plazme -uloga; regulacija osmotskog tlaka, natrij kalij pumpa, transport -dobivamo ga iz stocne soli -manjak; nesilicama opada nesivost

Kalij -prvi anion u stanicnom sadrzaju -neophodan za normalan rad srca

Klor -nalazi se u krvnoj plazmi i ekstracelularnoj tekucini -znacajan za ravnotezu vode i odrzavanje acidobazne ravnoteze -manjak; alkaloza

Sumpor -u obliku sulfata i aminokiselina -sastavni dio pojedinih aminokiselina -anorganski oblik; hrskavica, vezivnog tkiva i kosti -nalazimo ga u hormonima i enzimima -gradi u organizmu zivotinje keratinske bjelancevine (vunu, perje)

organske hranjive tvari

dusicne (C,H,O,N,..)

NPN-spojevi

-skupina organskih spojeva s dusikom, a nisu proteini -ubrajaju se; alkaloidi, urea, amonijske soli, purin... -znacajni NPN spojevi biljnih stanica; amini(urea, glutamin), amidi(betain, tiramin), alkaloidi (nikotin, morfin, kokain)

proteini

aminokiseline -osnovna strukturna jedinica proteina -sadrzi kiselu karboksilnu i bazalnu amino skupinu -ima osobine i kiselina i luzina -do sada ih je poznato 20ak -aminokiselina koja ogranicava sintezu tjelesnih proteina zove se limitirajuca aminokiselina

neesencijalne -organizam moze sam sintetizirati -alanin, glicin, prolin

poluesencijalne -cistin, tirozin

esencijalne -unosimo ih hranom -lizin, valin, metionin, leucin

peptidi -spojevi kojima su aminoskupine jedne aminokiseline vezane za karboksilnu skupinu druge aminokiseline, peptidnim vezama -jedan broj hormona su peptidi (oksitocin, inzulin, gastrin) -antibiotik (penicilin) ima peptidni karakter

slozeni -uz prave proteine sadrze i neproteinsku skupinu

FOSFOLIPIDI -sadrze fosfornu kiselinu -kazein iz mlijeka -ovolitelin iz zumanjka

NUKLEOPROTEINI -spojevi proteina i nukleinske kiseline

GLIKOPROTEINI -spojevi proteina i ugljikohidrata -vrlo su rasprostanjeni u organizmu -nalazimo ih u tkivima i organima

KROMOPROTEINI -njihova prosteticna skupina sadrzi bojilo -hemoglobin, klorofil, mioglobin

LIPOPROTEINI -spojevi proteina i masti -nalazimo ga u svim stanicama organizma, pogotovo u stanicama centralnog zivcanog sustava

METALOPROTEINI -spojevi proteina i metala -imaju ulogu dovodjene metala do skladista odredjenih organa

pravi

vlaknaste -izduzeni peptidni lanac povezan poprecnim vezama -strukturni protein

KERATINI -nalazimo ga u epidermu koze, dlake, noktiju -mehanicku cvrstocu daju mu disulfidne veze u peptidnom lancu

KOLAGENI -nalazimo ga u kostima, vezivnim tkivima, hrskavicama -starenjem mu povecavamo broj, sto cini meso zilavijim -otporan na enzime probavnog sustava, kuhanjem ga zelatiniziramo

ELASTINI -sastojak elasticnih vlakana -gradi hrskavicna tkiva i krvne zile

globularne -dugi polipeptidni lanac specificne konfiguracije

ALBUMINI -protein biljnog i zivotinjskog organizma -topivi u vodi, pri zagrijavanju koaguliraju -ovoalbumin iz jajeta -serumalbumin iz krvi -laktoalbumin iz mlijeka

GLOBULINI -pratioci albumina -nisu topivi u vodi -zagrijavanjem se grusaju -ovoalbumin, serumalbumin, miozin iz misica

GLIADINI -slicni gluzenu, nalazimo ga u zitaricama -zbog manjka esencijalnih aminokiselina nisu bioloski visokovrijedni

HISTONI I PROTAMINI -prisutni jedino u zivotinjskom organizmu -sastavni dio jezgre

opcenito -visokomolekularne organske hranjive tvari -osnovne strukturne tvari organizma -´IDEALNI PROTEIN´ je onaj protein iz hrane koji nakon razgradnje i resorpcije u tijelu zivotinje stvara kombinaciju aminokiselina ciji medjusobni omjer odgovara potrebi tijela zivotinje -bioloska vrijednost proteina (BVP)=probavljeno proteina/hranom primljeno *100

nedusicne (C,H,O)

lipidi

karakteristike masti

hilomikroni -transportni oblik masnih tvari

razrgadnja -pocinje u zeludcu ili buragu, potpuno se razgradjuje u tankom crijevu

uzeglost masti -nastaje hidrolizom ili oksidacijom masti. na to utjece toplina, svijetlost i vlaga

hidrogenizacija -moze se povecati stupanj zasicenosti masnih kiselina u masti

saponifikacijski broj -izraz za molekularnu masu masnih kiselina u mastima

jodni broj -mjerilo za stupanj nezasicenosti masnih kiselina

tocka topljenja -sto je vise nizih masnih kiselina tocka ce biti niza

derivati masti -masne tvari nastale hidrolizom pravih i slozenih masti -nemaju nista zajednicko mastima osim sto se otapaju u istom otapalu

STEROIDI -kolesterol, zucne kiseline, vitamin D, steroidni hormoni -kolesterol je osnovna gradivna tvar stanicnih membrana

LDL -smatra se losim jer talozi kolesterol na krvne zile i tkiva HDL -smatra se dobrim, nosi kolesterol u jetru

voskovi -prave masti sastavljene od dugih lanaca masnih kiselina -vrlo tesko probavljive -hidrofobni su pa sluze kao omotac zivotinjama i biljkama

masti

SLOZENE -jedna ili vise masnih kiselina zamijenjena fosfornom kiselinom

FOSFOLIPIDI -grade membranu -najvazniji oblik slozenih lipida -transport masti u metabolizmu

LIPOPROTEINI -trasnsport masti u metabolizmu

PRAVE -esteri trovalentnog alkohola glicerola i visih masnih kiselina -u vecini slucajeva trigliceridi 98% u biljaka i 90% u zivotinja -masne kiseline mogu biti zasicene i nezasicene zasicene-ugljikovi atomi povezani jednostrukom vezom (octena, propionska, maslacna) nezasicene-ugljikovi atomi povezani visestrukom vezom (oleinska)

OPCENITO -nisu kemijski jedinstveni spojevi -zajednicka im je osobina da su svi topivi u istim otapalima (benzen, aceton,eter..) -toplinski izolator, izvor rezervne hrane -dijelimo na spremisnu i tkivnu -energetska vrijednost 2,25x veca od skrobne

ugljikohidrati

podjela

polisaharidi

ŠKROB -vazan i nezamjenjiv u hranidbi monogastricnih zivotinja -nalazimo ga u zrnevlju zitarica -gradjen od amilaze i amilopektina

CELULOZA -najvazniji polisaharid biljne stijenke -razlazu ga mikroorganizmi u buragu -polimer glukoze i celubiloze

GLIKOGEN -zivotinjski skrob -predstavlja rezervnu tvar u zivotinjskom organizmu

-slozeni UH -nisu topivi u vodi, nemaju sladak okus, nemaju sposobnost kristalizacije -sluze kao rezervna hrana i gradjevni materijal -dijelimo ih na lako probavljive (NET) i tesko probavljive (sirova vlakna)

tetrasaharidi

STAHIOZA -jedini poznati tetrasaharid -2 galaktoze, glukoze i fruktoze -prisutan u gomoljima biljaka i nekih leguminoza

trisaharidi

RAFINOZA -rijetko se srecu u prirodi -sastoji se od glukoze, galaktoze i fruktoze -nalazimo ju u secernoj repi i trsci

disaharidi

-cvrste tvari, slatkog okusa, lako topljive u vodi

MALTOZA I CELUBILOZA -2 molekule glukoze -maltoza se srece u obliku skroba -celubiloza u obliku celuloze

LAKTOZA -jedini disaharid zivorinjskog porijekla -sintetizira se u mlijecnoj zlijezdi -B-galaktoze i B-glukoze

SAHAROZA -L-glukoza i B-fruktoze -jako rasiren disaharid, najcesce u repi i trsci

oligosaharidi

-nastaju spajanjem glukoznih ostataka monosaharida

monosaharidi

heksoze

FRUKTOZA

-vocni secer -srecemo ga samog u prirodi

GLUKOZA

-najvazniji monosaharid -izvor energije u vrlo kratkom periodu -srecemo ga samog u prirodi

pentoze

RIBOZA

-rijetko se javljaju kao slobodne tvari

-neki su slatki UH -topivi u vodi -lako se kristaliziraju

opcenito

u zivotinja

probava

zapocinje u usnoj supljini, a zavrsava u tankom crijevu

-oko 1% se nalazi u organizmu -vrlo bitan izvoe energije, glukoza kao trenutna, a glikogen kao skladistena -visak se deponira kao mast

u biljaka

-najzastupljenija organska tvar -kao gradjevni materijal -trenutna i rezervna hranjiva tvar