KOORDINACIJA
ZIVCANA STANICA NEURON - električki probudljive stanice živčanog sustava koje su međusobno povezane u složenim obrascima
Osjetni neuroni- reagiraju na osjete koje zaprimaju osjetilni organi ili oni same te odašilju živčane impulse leđnoj moždini i mozgu
Pokretački neuroni- primaju živčane impulse od mozga i leđne moždine te uzrokuju stezanje mišića ili utječu na rad žlijezda
međuneuroni- međusobno povezuju druge neurone unutar mozga i leđne moždine
SREDISNJI ZIVCANI SUSTAV- cini najveci dio zivcanog sustava
Voljni živčani sustav-
Neke aktivnosti čovjek čini svjesno, svojom voljom. Stoga dio živčanog sustava koji upravlja našim voljnim tjelesnim aktivnostima nazivamo voljni živčani sustav.
MOZAK- smješten u lubanji koja ga štiti
Moždano deblo- prijenos signala od osjetila do mozga i natrag
regulira: otkucanje srca, gutanje, refleks vida i sluha, znojenje, krvni tlak, probavu, temperaturu, budnost/spavanje
Veliki mozak- središte inteligencije, misli, pamćenja i voljnog djelovanja.
Desna polutka- kreativnost, vid, ritam, podsvjesno
Lijeva polutka- govor, jezik, logika, osjećaj za vrijeme
Mali mozak: ravnoteža i koordinira voljne pokrete
Autonomni živčani sustav čine živci i živčana središta u mozgu koji upravljaju mnogim životno važnim funkcijama kao što su: disanje, rad srca itd. Autonomni živčani sustav dijelimo na simpatikus i parasimpatikus. Njihova su djelovanja suprotna pa u organizmu djeluju naizmjence.
leđna moždina- njen zadatak je upravljati refleksima i dvosmjerno povezati mozak s ostalim djelovima tijela
refleksni luk- najjednostavniji put živcanog impulsa od podražaja do izvršenog pokreta
refleks- brz, automatski pokret našeg tijela kao i odgovor na neki vanjski podražaj i uloga mu je zaštita tijela
Efektori su mišići, koji reagiraju pokretom ili žlijezde, koje reagiraju lučenjem odgovarajućih hormona. Refleksi su i najbrže reakcije organizma na primljene informacije iz spoljne i unutrašnje sredine.
Refleksni luk je najjednostavniji put rasprostiranja nervnog podražaja, koji polazi od perifernog čulnog receptora, preko odgovarajućeg centra u kičmenoj moždini – do efektora (izvršitelja radnje).
Par bolesti endokrinih žlijezdi
Šećerna bolest ili dijabetes , poremećaj je povećanja razine šećera u krvi, koji se zbiva kada gušterača prestane potpuno ili djelomično proizvoditi hormon inzulin ili proizvedeni inzulin nije djelotvoran u organizmu. U tom slučaju stanice ne dobivaju hranu potrebnu za život.
Gušavost je posljedica povećanja štitne žlijezde koja se nalazi s prednje strane donjeg dijela vrata. Gušavost se može javiti uz urednu funkciju štitnjače, ali i uz povećano odnosno smanjeno lučenje hormona štitnjače.
HORMONI: tvari koje izlučuju endokrina žlijezda i putuju kroz krv
Estrogen i Progesteron- Zenski spolni hormoni/Jajnici- parni organi koji su dio unutrašnjeg reproduktivnog sistema žene. Imaju i endokrinu funkciju.
Adrenalin je hormon kojeg luči srž nadbubrežne žlijezde u situacijama kada je nužno povećati srčani minutni volumen.
Testosteron- Sjemenik (lat. testis) je parna žlijezda muškog spolnog sustava, čija je uloga stvaranje muških spolnih hormona i stvaranje muških spolnih stanica (spermatogenez
endokrine žlijezde- hipofiza, epifiza, štitnjača, doštitne žlijezde, gušterača, nadbubrežne žlijezde, jajnici i sjemenici
hipofiza- glavna endokrina žlijezda koja stvara svoje hormone i utječe na rad svih žlijezda
PERIFERNI ZIVCANI SUSTAV- svi živci koji izlaze iz središnjeg živčanog sustava
