BILJNI HORMONI

Lisää tämän kaltaisia

BILJNI HORMONI

luonut Nadja Petrić-Glavaš

Memovi u računalnoj komunikaciji

luonut Antonia Bagarić

KOORDINACIJA

luonut Tara Turk

s

luonut Lorena Prekomorec

BILJNI HORMONI

PUTUJU UNUTAR BILJKE TE UTJEČU NA RAST I DIFERENCIJACIJU TKIVA I ORGANA S KOJIMA DOLAZE U DODIR

HORMONI KOJI STIMULIRAJU RAST I DRUGE PROCESE

CITOKININI

infekcija ranjenog biljnog tkiva bakterijom Agrobacterium tumefaciens može uzrkovati razvitak tumora koji se nazivaju crown-gall tumori

djeluju na odgađanje starenja u odvojenim organima, mobilizaciju hranjivih tvari, sazrijevanje kloroplasta te sudjeluju u kontroli apikalne dominacije

sintetiziraju se u tkivima koja aktivno rastu kao što su vrškovi korijena, embriji i plodovi

poznato nekoliko prirodnih citokinina (zeatin i izopentenil-adenin (IPA)), ali i brojni sintetski spojevi koji pokazuju citokininsku aktivnost (benzil-adenin, BA)

stimuliraju diobu stanica

GIBERELINI (GIBERELINSKE KISELINE)

stimuliraju rast stabljike i listova, ali imaju vrlo slab učinak na korijen

sintetiziraju se u mladim listovima, u korijenju te u embrijima

danas poznato više od stotinu različitih giberelina (GA1, GA2, GA3,...) od kojih je otprilike jedna trećina biloški aktivna)

AUKSINI

djeluju na sekundarni rast potičući diobu stanica, potiču stvaranje adventivnog korijenja i stimuliraju rast plodova

glavni učinak je stimulacija produžnog rasta stanica stabljike i koleoptila (obavija najmlađi list trava)

najzastupljeniji prirodni auksin u biljkama je indol-3-octena kiselina (IAA)

IAA se sintetizira u vršnim meristemima te mladim listovima koji se razvijaju odakle se prenosi u ostale dijelove biljke

HORMONI KOJI INHIBIRAJU RAST

ETILEN

regulira dozrijevanje plodova i druge procese povezane sa starenjem listova i cvjetova te otpadanje listova i plodova

stara tkiva i plodovi koji dozrijevaju stvaraju više etilena nego mlada tkiva

biosintezu etilena stimuliraju stresni okolišni uvjeti

stvara se u većini biljnih organa

jedini plinoviti biljni hormon

za razliku od ostalih biljnih hormona jednostavna organska molekula (H2C=CH2)

APSCIZINSKA KISELINA

naziva se i hormonom stresa jer regulira vodnu ravnotežu biljaka u uvjetima nedostatka vode uzrokujući zatvaranje puči (smanjenje gubitka vode transpiracijom) i povećavajući primanje vode korijenom

ABA se sintetizira u stanicama koje sadržavaju kloroplaste ili amiloplaste

kao i etilen kontrolira procese karakteristične za završne razvojne stadije biljaka (starenje, otpadanje listova, venuće cvjetova, dozrijevanje ploda)

SPOJEVI KOJI IMAJU NEOBIČNO VAŽNU ULOGU U KONTROLI RASTA POJEDINIH ORGANA I ČITAVE BILJKE