Prekrcajna mehanizacija

Lisää tämän kaltaisia

ELEKTROSTATIKA

luonut Lucija Denis

Viličari

luonut Iva Tokić

Računalno skolopvlje

luonut Božica Jozić

PREKRCAJNA MEHANIZACIJA

luonut marijeta kovacevic

Prekrcajna mehanizacija

prijenosnici

strojevi i postrojenja pomoću kojih se prenose tereti na kraće udaljenosti u neprekidnom nizu, pa su zato podesni za unutarnji prijenos i ukrcajno-prekrcajno-iskrcajne radove.

trakasti-koristi se za prijenos rasutih i komadnih tereta, putanja: horizontalna i pod nagibom do 28 stupnjeva elevator-koristi se za podizanje i spuštanje tereta: rasutog i komadnog; vertikalno ili pod vrlo velikim kutom, putanja je vertikalna ili vrlo kosa 75 stupnjeva do 50 metara visine. Pogon je motorni, tek iznimno ručni, kapacitet ovisi o veličini lopata ili vedra, te brzini podizanja, primjenjuje se u lukama za rasuti teret, u silosima i skladištima. pneumatski-rade na dva osnovna principa i pri tom koriste zrak kao radno sredstvo za prijenos materijala a to su: pneumatski prijenos se ostvaruje tako da iz cijevi isiše zrak i stvara se podtlak što omogućava teretu koji je pod vanjskim tlakom da struji kroz cijev i kada teret čini u cijevi "čep" koji se pod tlakom potiskuje u smjeru iskrcajnog mjesta gravitacijski-rade na principu gravitacije, a kao sredstvo služe cijevi ili kanali-kliznice, primjenjuje se u pogonima, poštama, na ukrcajnim rampama, u podrumskim skladištima i sl.

kuke za teret i užad dizalice

prema funkciji postoji užad za održavanje kraka pod određenim kutom i vučna užad za podizanje i spuštanje tereta, upredanje može biti međusobno, istosmjerno i kombinirano

svaka kuka mora imati: laki način vješanja tereta i ovisnu sigurnost, veza kuke s radnim užetom može biti izvedena na sljedeće načine: kroz alku kuke, osovinicom ili trnom i glavom

za postizanje ovjesne sigurnosti potrebno je: da teret visi u vertikalnoj osi kuke, da je kuka dovoljno duboka u odnosu na uže, da ima preklopni osigurač ili da je završetak kuke kružno zavrnut i da je veza kuka-uže dovoljno čvrsta i sigurna

kranske dizalice

služe za dizanje komadnog tereta i rasutih tereta u posudama, nosivost im je od 0,5 do 20 tona.

stabilna kranska dizalica-služi za dizanje i premještanje komadnih i rasutih tereta, putanja tereta je horizontalna i vertikalna, pogon je motorni. Nosivost 2-5 tona u jednom zahvatu, upotrebljava se u lukama, pristaništima skladištima materijala. mosna kranska dizalica-služi za dizanje i prenošenje tereta, nosivost od 15 do 30 tona, upotrebljava se na teretnim auto-kolodvorima, u lukama i pristaništima, radnim halama, velikim skladištima gdje se očekuje težak teret. kranska auto-dizalica-služi za dizanje i prenošenje tereta, nosivost do 60 tona, budući da vozač motornog vozila ujedno i dizaličar, tj. radi iz kabine vozila, kabina je tako postavljena i podešena da vozač može rukovati dizalicom. stabilnost dizalice se postiže stavljanjem protuutega i osiguravanjem ravnoteže putem priveznog užeta, opterećenje dizalice je količina korisnog tereta koju neka dizalica može podići, as opterećenjem kraka dizalice se želi dohvatiti što dalje, kako bi polje rada bilo što veće, što je hvatanje tereta dalje, to je težina manja.

viličari

ručni viličari-tzv. kornjača svrha primjene: služi za prijevoz komadnih tereta, nosivost rada: cca 1 do 2 tone, način primjene: ručno, prilagođen za prijevoz ravnih paleta, može dizati i spuštati pomoću hidraulike ili mehanike viličari na električni pogon svrha primjene: služi za prijenos i slaganje robe u zatvorenim prostorima, nosivost: do cca 1200 kg, način primjene: elektroakumulatorski viličari na motorni pogon svrha primjene: služi za čeono ili bočno slaganje, dizanje ili prenošenje pakiranog ili komadnog tereta, nosivost: prema vrsti i tipu od 0,5 do 5 tona, način primjene: pomoću pogonskog motora, koristi se u unutarnjem prijevozu između skladišta. opterećenje kraka: mogućnost opterećenja viličara, masa tereta na vilici, širina prostora pri slaganju tereta, stabilnost viličara pri prijelazu s rampe na vozilo i elementi koji se mogu dodati viličaru da se proširi primjena rada. stabilnost viličara: stavljanje podupirača pod šasiju vozila, stavljanje izravnavajuće podloge na vozilo, korištenje vozila s podignutom karoserijom i neulaženje viličara na vozilo

kolica

rudla-ručna kolica na jednu osovinu svrha primjene: komadnog tereta, nosivost: cca 100 do 500 kg odjednom, način primjene: ručno, pogodna su za ukrcajno-iskrcajne radove kao i za prijevoz u skladištima. prijevozna kolica svrha primjene: prijevoz lakših tereta, radni kapacitet: nosivost 600 kg, način primjene: ručno, na kraćim udaljenostima dvodijelna kolica svrha primjene: prijevoz komadnog tereta, nosivost: 1000 kg, način primjene: prijevoz paketiranog i paletiziranog tereta jednodijelna kolica na balans svrha primjene: prijevoz teških tereta, nosivost: 1400 kg, način primjene: ručno, koristi se za prijevoz tereta pri ukrcaju, prekrcaju i iskrcaju

tehničko-ekonomska svojstva

1. veličina troškova proizlazi iz investicija, iz održavanja, a mogu biti i pogonski. Što je suma troškova po toni manja, to je mehanizacija prihvatljivija za primjenu 2. tehnički kapacitet je sposobnost da određena mehanizacija izvrši prekrcajni rad. Ako je tehnički kapacitet veći, veći je i eksploatacijski učinak, a time su i troškovi po toni manji. 3. prostor koji zahtijeva mehanizacija, tj. sa statičkog i dinamičkog gledišta mehanizacija zahtijeva određenu površinu i visinu prostora.

tehnološko-eksploatacijska svojstva

1. linija prekrcaja-putanja(horizontalna, okomita, kombinirana) 2. dužina mogućeg prijenosa-mala, srednja i velika udaljenost 3. oblik materijala-tereta, da li je teret rasut ili u komadu 4. čuvanje materijala-tereta 5. transportni i prekrcajni učinak je količina koju možemo prekršiti pod određenim uvjetima rada 6. pokretljivost mehanizacije je sposobnost mehanizacije koja se pri radu može kretati 7. primjenjivost vrste mehanizacije je sposobnost korištenja za razne terete pod različitim putevima 8. buka koja stvaralačka mehanizacija predstavlja opasnost za okolinu i ljude koji rade na njoj

uvjeti za primjenu mehanizacije prekrcaja

1. nazočnost stručne radne snage-bez stručne radne snage nema ni mehaniziranog rada, ako želimo obaviti rad brzo, jeftino i kvalitetno 2. kritična masa tereta-masa kod koje su troškovi ručnog rada jednaki troškovima mehaniziranog rada, do kritične mase teret se ukrcava, iskrcava ili prekrcava radnom snagom, a iznad te mase ukrcajno-iskrcajnom mehanizacijom. 3. mogućnost zahvaćanja tereta-specijalnih tereta koji se svojom dimenzijom, masom ili drugim zahtjevima razlikuju od standardnog tereta, u načelu koriste ukrcajno-iskrcajnu mehanizaciju 4. brzina rukovanja teretom-ukoliko se neki teret želi brzo ukrcati, prekrcati ili iskrcati, to je moguće učiniti jedino ako se mehaniziranim sredstvima omogući manevriranje 5. daljina prijenosa tereta-rad s malim udaljenostima, može se primijeniti i na većoj udaljenosti ali za svako sredstvo rukovanja vremena druge norme