Středověká Bosna měla složité náboženské poměry, kde bosanští krivovjerci neuznávali papeže a nebudovali kostely. Tento stav skončil s osmanským dobytím Bosny. Obchod se rozvíjel díky listině bana Kulina z roku 1189, která umožňovala Dubrovnickým obchodníkům svobodný obchod.
Stjepan ll. Kotromanić
- zavladao dijelom hrvatske obale
od Neretve do Cetine
Tvrtko l. - zavladao dijelovima Srbije
i Huma 1377.g
- osvojio hrvatske krajeve od Cetine
do Zrmanje 1390.g
Razvoj trgovine
- povelja bana Kulina 1189.
-dopuštenje Dubrovačkim trgovcima
slobodnu trgovinu na području
svoje države
Prvi važniji vladari
Tvrtko l. (1353-1391)
Stjepan ll. (1322-1353)
Pavao l. Šubić (kraj 13.st)
Ban Kulin (1180-1204)
Nastanak i teritorij
- prvi puta se spominje u 10. st
- obuhvaća područje oko rijeke Bosne
Kultura
Stečci - nadgrobni kameni spomenici
Hrvojev misal - molitvenik (15.st) - napisan glagoljicom
za vojvodu Hrvoja Vukčića Horvatinića
- graditeljstvo ima sličnost s dalmatinskim gradovima
Vjerske prilike
Crkva Bosanska - bosanski krivovjerci (Krstjani)
- nisu priznavali papu, nisu
gradili Crkve, niti su vršili krštenja
- nestaje osmanskim osvajanjem Bosne
Slabljenje i nestanak
Bosanskog Kraljevstva
1482. - Osmanlije osvojile Hercegovinu
Stjepan Tomašević - posljednji bosanski kralj
dobio kraljevsku krunu od pape
-1463. pogubljen, a Bosna postala
dio Osmanskog carstva
Stjepan Vukčić Kosača - proglasio se hercegom
po čemu je Hercegovina dobila ime
Hrvoje Vukčić Horvatinić - u borbi za vlast,
sklopio savez s Osmanlijama
Stjepan Dabiš (1391-1395) - odrekao se titule
kralja Hrvatske i Dalmacije