LITERATURA:
1. Lasić-Lazić, J.; Slavić, A.; Banek Zorica, M. - Bibliotečna klasifikacija kao pomagalo u organizaciji znanja
2. Špiranec, S.; Ivanjko, T. - Predmetni jezici s korisničkim jamstvom: što možemo naučiti od folksonomija?
3. Slavić, A. - Semantički Web, sustavi za organizaciju znanja i mrežni standardi
4. Banek Zorica, M.; Špiranec, S.; Zauder, K. - Collaborative Tagging: Providing User Created Organizational Structure for Web 2.0
Organizacija znanja
u e-okruženju
LITERATURA:
1. Lasić-Lazić, J.; Slavić, A.; Banek Zorica, M. - Bibliotečna klasifikacija kao pomagalo u organizaciji znanja
2. Špiranec, S.; Ivanjko, T. - Predmetni jezici s korisničkim jamstvom: što možemo naučiti od folksonomija?
3. Slavić, A. - Semantički Web, sustavi za organizaciju znanja i mrežni standardi
4. Banek Zorica, M.; Špiranec, S.; Zauder, K. - Collaborative Tagging: Providing User Created Organizational Structure for Web 2.0
Taksonomija
Najvažnija karakteristik neke ontologije, tj. njena
temeljna klasifikacijska struktura, oblikovana u
skladu s logikom
Znanost o osnovama reda, raspoređivanja
u nekoj struci
Folksonomija
VRSTE
Široka - više korisnika označuje jedan izvor
Uska - nekoliko korisnika označuje jedan izvor
- označivanje se obavlja u društvenom okruženju
- označuje osoba koja će kasnije i konzumirati te podatke
Rezultat slobodnog označivanja stranica
i objekata za vlastito pretraživanje
Označivanje/Tagging
Različitim korisnicima istog servisa
omogućeno označivanje istog izvora
- rjeđi je način da je izvor specifičan za korisnika
i lociran samo u njegovoj kolekciji
- ostali korisnici modu mijenjati oznake izvora samo
ako im se da dopuštenje
- najčešći je način da je izvor javan i svi
ga korisnici mogu dodati svojoj kolekciji
i označiti ga posebno
Problemi kod označivanja:
1. manjak kontrole rječnika
2. manjak definiranih odnosa među oznakama
3. manjak eksplicitno definiranih postavki
4. manjak obrazovanosti korisnika
5. korisnici označuju prvenstveno za sebe
Tri komponente
1. korisnik
2. izvor
3. oznaka
TIPOVI
Suradničko označivanje:
- kreiranje osobnih zbirki omiljenih linkova na serveru
službe
- organizacija, kategorizacija i označivanje linkova prema
vlastitom ukusu
- povezivanje s drugim korisnicima sličnih interesa
Društveno označivanje:
- pohrana i označivanje bookmarka te pretraživanje
- pronalaženje relevantnih izvora
- cilj je ponovno pronalaženje i korištenje podataka
Dodavanje relevantne ključne riječi ili pojma povezanog s objektom ili dodanog objektu
Ontologija
Da bi bila strojno čitljiva, mora biti prikazana jezikom
koji ima sustav kodiranja pogodan za strojnu obradu
Uključuje:
taksonomije, kontrolorane rječnike, popise proizvoda,klasifikaciju usluga, rječnike baza podataka
- ideje i aplikacije Weba 2.0 mogu pridonijeti kreiranju
ontologija
- temeljni pojmovi za razvoj semantičkog Weba
OSOBINE:
- pomažu računalu da razumije sadržaj i
prepozna dotad nepovezane termine
- poboljšavaju pretraživanje
- pojam preuzet iz filozofije
- formalno definira odnose među terminima
Semantički Web
Dvije razvojne tendencije
- ontologijski rječnici
- standardna i programatska rješena
za terminološku razmjenu
Ključni dijelovi
RDF - jezik za predstavljanje informacija o resursima
dostupnima na Internetu
XML - jezik za označivanje elemenata dokumenta
Ontologije
INTERNET ĆE SE MOĆI PRETRAŽIVATI, NE SAMO KORIŠTENJEM RIJEČI, VEĆ I KROZ UPOTREBU ZNAČENJA!
Formiranje zajednica korisnika
Zamjena desktop računala mrežnim aplikacijama
LIBRARY 2.0
Popularan naziv za knjižnice koje koriste Web 2.0
aplikacije i programe u poboljšanju informacijske službe i
komunikacije s korisnicima
- suradnički radni sustavi
- većina današnjeg sadržaja na Internetu namijenjena da ga
čitaju ljudi - računala ne mogu procesuirati semantiku
- glavni je cilj stvoriti inteligentno okruženje, tj. dodati logiku
u postojeći Web
