a Antonio Celiščak 4 éve
447
Leksikologija
Leksikologija se bavi proučavanjem leksika, dok leksikografija obuhvaća izradu i analizu rječnika. Rječnici mogu biti opće ili specijalizirane prirode, kao što su medicinski ili sportski rječnici.
Megnyitás
Leksikologija Prva gramatika hrvatskog jezika- Bartol Kašić 1604. godina Prvi rječnik hrvatskog jezika- Faust Vrančić- Rječnik pet najugledanijih europskih jezika , objavljen u 16. stoljeću Historizmi Vitez Kmet Anglizmi- engleske riječi usvojene i prilagođene korištenju u hrvatskom jeziku Germanizmi- njemačke riječi usvojene i prilagođene korištenju u hrvatskom jeziku Glosari- prvi popisi leksema najčešće pridodani starim rukopisnim knjigama Enciklopedijski rječnici- daju podatke o izvanjezičnom svijetu i usmjereni su na pojmove Egzotizmi- riječi koje označavaju specifičnost nekog naroda ili kulture Normiranost jezika(norme): Pravopisna, gramatička, leksička, stilistička, pravogovorna Posuđenice- riječi stranog porijekla koje se govore u hrvatskom jeziku, prilagodile su se jeziku Značenjski dijalektizmi- isti izraz kao standardna riječ Arhaizmi- zastarjele riječi koje se ne mogu vratiti u aktivni leksik Eponimi Aspirin Algoritam Turcizmi- turske riječi usvojene i prilagođene korištenju u hrvatskom jeziku Hungarizmi- mađarske riječi usvojene i prilagođene korisštenju u hrvatskom jeziku Lema- služi kao naziv leksikografskog članka Enciklopedije Medicinske Sportske Filmske opće Stručne Znanstvene Leksikografija- znanost o rječnicima Frazem- jezična jedinica sastavljena od više riječi koja uvijek ima isti oblik i preneseno značenje Kocka je bačena Možeš ići mirne duše Internacionalizmi- riječi koje imaju isti korijen i značenje u svim svjetskim jezicima Jezični purizam- borba za jezičnu čistoću Lokalizmi- riječi koje se govore u nekim regijama Leksik Opći- leksik kojeg poznaju svi govornici nekog jezika Aktivni- sadrži riječi koje su sada u upotrebi
