Avangarda i prvo razdoblje

もっと見る

Psychohygiena

Natálie Bendováにより

GRČKI BOGOVI

Zvonimir Florijančićにより

Razvoj ruralnog turizma i očuvanje kulturne baštine na primjeru Parka prirode Lonjsko polje

Anita Đilasにより

ročné obdobie

Mária Vargaにより

Avangarda i prvo razdoblje

Avangarda je zajednički naziv za nove smjerove u književnosti početkom 20. stoljeća

egzistencijalizam - povezivanje književnosti i egzistencijalističke filozofije čija je temeljna teza da čovjek svojim znanjem i osjetilima ne može spoznati nikakav viši smisao života

- pojavljuje se nakon Prvoga svjetskog rata - osnovna je značajka da u književnosti ulaze filozofske ideje - filozofe ovog pravca zaokuplja ljudska egzistencija - u filozofiji su glavni predstavnici Karl Jaspers i Martin Heidegger - egzistencijalistički filozofi smatraju da je čovjek bačen u svijet u kojem mora osmisliti svoju egzistenciju, bit te filozofije izlaže Jean-Paul Sartre u svome djelu Mučnina, a Albert Camus u romanu Stranac iznosi svoju filozofiju apsurda

socijalistički realizam - književnost u službi vlasti propagira socijalizam

- pojavljuje se početkom 20. st. u Rusiji - u umjetnosti se propagra socijalistička ideologija da bi se odgojno djelovalo na ljude, osobito na radnike - nakon 1917. g. socijalistčki realizam postaje službeni smjer književnoumjetničkog istraživanja - glavni predstavnik je Maksim Gorki - od 1920. g. načela socijalističkog realizma u Rusiji strogo provodi Andrej Ždanov koji je po političkoj umjetnosti zadužen za umjetnost i kulturu

kubizam - stvarnost se iskazuje geometrijskim oblicima

- kubizam u književnosti: blizak mu je Guillaume Apollinaire, mnoge njegove pjesme bi mogli nazvati konstruktivističkima (ujedinjuju se riječ, likovni motiv i simbol) - bit kubizma je da se prirodni oblici prikazuju geometrijskim oblicima

imažinizam - književnost kao katalog slika

- u Rusiji traje od 1919. do 1925. g., glavni predstavnik je Sergej Jesenjin, a u Engleskoj Ezra Pound - obilježja pjesništva imanižizma: isticanje važnosti pjesničkih slika, izravan prikaz doživljaja, važnost vizualne percepcije, stih je uglavnom slobodan

nadrealizam - izraz podsvijesti, spajanje stvarnosti i sna u jednu novu novu realnost

- nadrealizam je najrazvijeniji u Francuskoj - jedan je od njegovih idejnih začetnika i autor manifesta nadrealizma 1924. - 1930. jest Andre Breton, a ostali francuski nadrealistički pjesnici su Paul Eluard i Louis Aragon - obilježja nadrealizma su da želi izraziti misli bez ikakve kontrole razuma, ističe važnost sna, oslanja se na teoriju psihoanalize

dadaizam - otpor logici i smislenosti

- dadaizam negira društvo, njegove običaje tradiciju i umjetnost - dadaizam je protiv logike, ljepote, tradicije,svih oblika robovanja, on je proitv pravila za nesavršenost anarhiju slobodu i spontanost - predstavnik Kurt Schwitters - zviježđe 1920. g. dadaistički umjetnik stvara svoju sliku skupljanjem predmeta koji se potom lijepe na platno, tehnika spajanja raznorodnih predmeta i materijala u nov kompozicijski odnos koji se zove asemblaž - riječ dada izmislio je Tristan Tzara 8.2.1916. - za pokret su karakteristični: gađenje spram rata, gađenje spram ljudske civilizacije koja taj rat dopušta i otpor logici i jeziku koji su u temelju ljudske civilizacije - iz toga je proizašla njihova pobuna koja je poprimila oblike u kojima groteska i apsurd uvelike nadvladali estetskim vrijednostima

ekspresionizam - prikazuje umjetnikovu unutarnju stvarnost naročito dojmljivim i snažnim izražavanjem

- za ekspresionističke pisce zbilja nije izvan čovjeka nego u čovjeku zato oni donose sebe iz sebe, a ne potaknuti onim oko sebe - obilježja ekspresionističke književnosti su negiranje objektivne stvarnosti, iskrivljene slike, stanje očaja i besperspektivnosti - osobito je razvijen u dramskom i poetskom izrazu - najpoznatiji ekspresionistički dramatičari su Oskar Kokoschka, George Kaiser - obilježja ekspresionističkog pjesništva su škrtost izraza, odbacivanje deskripcije, slobodan stih

futurizam - izražava dinamiku suvremenog života i vjerovanje da će napredak tehnike donijeti bolju budućnost

- razvijen u Italiji i Rusiji - u Italiji autor futurističkog manifesta 1909. g. i glavni predstavnik futurizma Filippo Tomaso Marinetti - talijanski futuristi veličaju rat kao jednu higijenu svijeta, zbog čega i postaju službenom umjetnošću talijanskog fašizma - obilježja su otpor muzejima, knjižnicama i akademijama svih vrsta te veličanje energije, brzine i suvremenog svijeta - najznačajniji predstavnik ruskog futurizma je Vladimir Majakovski - ruski se futuristi protive veličanju rata, a kod njih početak označuje almanah Pljuska društvenom ukusu 1912. g.

Avangarda u ostalim umjetnostima

kazalište - začetnici moderne drame Anton Pavlović Čehov ruski dramatičar, autor lirskih drama Galeb, Ujak Vanja i Višnja te engleski dramatičar George Bernard Shaw koji je autor drama Đavolov učenik i Sveta Ivana

glazba - Francesco Balilla Pratella koji je napisao prvu futurističku skladbu u granicama ondašnje suvremene glazbe i Luigi Russolo koji se zalagao za upotrebu šumova, a ne tonova

arhitektura - Antonio Gaudi veliki španjolski arhitekt i graditelj s djelom crkve Svete obitelji u Barceloni koje još danas nije dovršeno

kipartstvo - Umberto Boccioni s djelom Jedinstvene forme kontinuiteta u prostoru, 1913. g. s kojom dočarava pokret, dinamiku i brzinu suvremenog čovjeka te time prenosi ideje futurizma

slikarstvo - Salvador Dali jedan je od najznačajnijih predstavnika nadrealizma, on prikazuje podsvjesno, halucinantno - njegovo djelo je Mekana konstrukcija s kuhanim grahom - predosjećaj Građanskog rata 1936. g.

Prvo razdoblje u ostalim umjetnostima

kazalište - važno ime europske dramaturgije je Luigi Pirandello koji je autor drame Šest lica traži autora, 1921. g. u kojoj se isprepleću iluzija i stvarnost

glazba - balet Igora Stravinskog Petruška ima neobičan i svjež sadržaj - on u glazbi ostvaruje potpuno nove učinke uvodeći dvotonalnost

arhitektura - Walter Gropius je glavni arhitekt zadužen za razvoj Bauhausa od 1919. - 1933. - prema njegovoj ideji sve vizualne umjetnosti trebale bi sudjelovati u ostvarenju zgrade

kiparstvo - ptica u prostoru prva je apstraktna skulptura, nema prepoznatljivog prirodnog oblika i prikaz se svodi na likovnu bit, Constantin Brancusi

slikarstvo - osnivač i predstavnik supermatizma je Kazimir Maljević - supermatizam zagorava geometrijsku apstrakciju i ograničavanje likovnog izraza najprije na kvadrat, a poslije su kvadratu prirodni trokut i krug

Prvo razdoblje (sinteza)

Epika - dolazi do novog tipa proze i procvata modernog romana - u realističkom romanu postoji fabula, uzročno-posljedična veza među događajima, socijalno-psihološka karakterizacija likova - u modernom romanu fabula nije dominantna, ne mora postojati uzročno-posljedična veza među događajima, napuštaju se psihološka karakterizacija i socijalna motiviranost

roman ideja - Andre Gide, Krivotvoritelj novca, 1925. g. - prema Guideovu shvaćanju roman treba osloboditi podčinjenosti stvarnosti, u roman likovi iznose ideje - postupak simultanizma ili montaže u kompoziciji romana

Kafkin tip proze - Franz Kafka, Preobražaj (pripovijetka) - opozicija između tradicionalnog i modernog

roman struje svjesti - James Joyce, Uliks, 1922. g. - 18 poglavlja koja su ime dobila prema epizodama Odiseje - pisac prati modernog Uliksa - koristi se tehnikom struje svijesti ( autor se identificira s jednim likom u romanu) - Virginia Woolf, Gospođa Dalloway, 1925. g. - također se služi tehnikom struje svijesti da bi izrazila duševni svijet svojih likova

monološko-asocijativni tip romana - Marcel Proust, U traganju za izgubljenim vremenom (1913. - 1928.) - začetnikom se smatra Dostojevski sa romanom Zločin i kazna - obilježja: postoji fabula, ali nije primarna, dominiraju unutarnji monolozi - Proust opisuje svoje sjećanje, simultana tehnika pripovijedanja

Drama - razvoj moderne drame počinje od lirskih drama Antona Pavlovića Čehova - obilježja su: nije dominatna radnja, nego ideja drame, osječaj je jak prodor lirskog izraza u dramu - osobito su razvijene ekspresionističke drame (Kokoschka, Kaiser, Toller) - Toller razbija klasični oblik dramske strukture služeći se tehnikom filmske montaže i uvodi masovne scene, proletarijat, industrijsku sredinu - najznačajnije ime europske dramaturgije je Luigi Pirandello poznat po drami Šest lica traži autora, koji je svojim dramama otvorio put nadrealizmu i egzistecijalizmu

Lirika - pjesnička imena koja obilježavaju svjetsku poeziju u ovom su razdoblju Feder Garcia Lorca, Pablo Neruda i Sergej Jesenjin - svaki je od njih pjesnička individua za sebe, iz svakog njihova djela proizlazi i osobno i nacionalno, ali i nadnacionalno - nastavljaju se na pjesničku tradiciju, ali uvode i nešto novo: svima je svojstven eksperiment s jezikom, utjecaji pjesničkih pokreta s početka stoljeća - obilježja lirike: -> nemogućnost tematske tradicionalne podjele lirike -> često je hladna, misaona i negira svaku sentimentalnost -> težnja za otkrivanjem izražajnih mogućnosti jezika i težnja za savršenstvom izraza

Pisci prvog razdoblja

Pablo Neruda (1904. - 1973.) - djela: zbirke pjesama Dvadeset ljubavnih i jedna očajna pjesma, Španjolska u srcu, Sveopći spjev

Ljubavna pjesma - povezivanje vlastitih osjećaja s motivima iz prirode - umjetnost kao utjeha, priroda kao vječnost u kontrastu s prolaznošću čovjeka i njegovih emocija - svijest o prolaznosti ljubavi i o dužini zaborava

Federico Garcia Lorca (1898. - 1936) - djela: zbirke pjesama; Knjiga pjesama, Pjesme, Ciganske romance, drame; Krvava svadba, Ljubav don Perimplina

Oproštaj - slutnja smrti, želja za stapanjem s prirodom kao jedinom mogućnošću dosezanja vječnosti - spoznaja o prolaznosti i kratkotrajnosti životne radosti Konjikova pjesma - čovjekovo kretanje prema cilju, spoznaja o smrti - nemogućnost promjene tragične sudbine

Sergej Jesenjin (1895. - 1925) - djela: zbirke pjesama Radunica, Moskva Krćmarska, Ispovijest mangupa

Pjesma o kuji - narativna lirska pjesma - alegoričnost i univerzalnost poetske poruke: priroda kao mjesto iskonske ljepote i osjećajnosti, ljudska nemilosrdnost i rušilački nagon

Franz Kafka (1883. - 1924.) - djela: pripovijetke; Lozač, Preobražaj, Osuda, zbirke pripovjedaka; Promatranje, Seoski liječnik, romani; Proces, Dvorac, Amerika

Preobražaj - pripovijetka - Kafkina intervencija u logiku svijeta i u ljudsku tjelesnost - cilj: prikazati obiteljske odnose, odnos pojedinca i svijeta - kafkijanstvo - pojam vezan uz opće stanje duha kakvo nalazimo u Kafkinu svijetu

Marcel Proust (1871. - 1922.) - djela: Zadovoljstva i dani, zbirka tekstova; romani Jean Santeuil, ciklus romana; U traganju za izgubljenim vremenom

Combray - epizoda s kolačićem madeleine - postoje: vrijeme prošlosti i sadašnjosti - monološko-asocijativni roman