Pablo Neruda, Franz Kafka, Federico Garcia Lorca, Sergej Jesenin a Marcel Proust jsou významnými autory prvního období avantgardy. Neruda ve svých básních často spojuje vlastní pocity s motivy přírody, což slouží jako útěcha a kontrastuje s pomíjivostí lidských emocí.
Avangarda je zajednički naziv za nove smjerove u književnosti početkom 20. stoljeća
egzistencijalizam - povezivanje književnosti i egzistencijalističke filozofije čija je temeljna teza da čovjek svojim znanjem i osjetilima ne može spoznati nikakav viši smisao života
- pojavljuje se nakon Prvoga svjetskog rata
- osnovna je značajka da u književnosti ulaze filozofske ideje
- filozofe ovog pravca zaokuplja ljudska egzistencija
- u filozofiji su glavni predstavnici Karl Jaspers i Martin Heidegger
- egzistencijalistički filozofi smatraju da je čovjek bačen u svijet u kojem mora osmisliti svoju egzistenciju, bit te filozofije izlaže Jean-Paul Sartre u svome djelu Mučnina, a Albert Camus u romanu Stranac iznosi svoju filozofiju apsurda
socijalistički realizam - književnost u službi vlasti propagira socijalizam
- pojavljuje se početkom 20. st. u Rusiji
- u umjetnosti se propagra socijalistička ideologija da bi se odgojno djelovalo na ljude, osobito na radnike
- nakon 1917. g. socijalistčki realizam postaje službeni smjer književnoumjetničkog istraživanja
- glavni predstavnik je Maksim Gorki
- od 1920. g. načela socijalističkog realizma u Rusiji strogo provodi Andrej Ždanov koji je po političkoj umjetnosti zadužen za umjetnost i kulturu
kubizam - stvarnost se iskazuje geometrijskim oblicima
- kubizam u književnosti: blizak mu je Guillaume Apollinaire, mnoge njegove pjesme bi mogli nazvati konstruktivističkima (ujedinjuju se riječ, likovni motiv i simbol)
- bit kubizma je da se prirodni oblici prikazuju geometrijskim oblicima
imažinizam - književnost kao katalog slika
- u Rusiji traje od 1919. do 1925. g., glavni predstavnik je Sergej Jesenjin, a u Engleskoj Ezra Pound
- obilježja pjesništva imanižizma: isticanje važnosti pjesničkih slika, izravan prikaz doživljaja, važnost vizualne percepcije, stih je uglavnom slobodan
nadrealizam - izraz podsvijesti, spajanje stvarnosti i sna u jednu novu novu realnost
- nadrealizam je najrazvijeniji u Francuskoj
- jedan je od njegovih idejnih začetnika i autor manifesta nadrealizma 1924. - 1930. jest Andre Breton, a ostali francuski nadrealistički pjesnici su Paul Eluard i Louis Aragon
- obilježja nadrealizma su da želi izraziti misli bez ikakve kontrole razuma, ističe važnost sna, oslanja se na teoriju psihoanalize
dadaizam - otpor logici i smislenosti
- dadaizam negira društvo, njegove običaje tradiciju i umjetnost
- dadaizam je protiv logike, ljepote, tradicije,svih oblika robovanja, on je proitv pravila za nesavršenost anarhiju slobodu i spontanost
- predstavnik Kurt Schwitters
- zviježđe 1920. g. dadaistički umjetnik stvara svoju sliku skupljanjem predmeta koji se potom lijepe na platno, tehnika spajanja raznorodnih predmeta i materijala u nov kompozicijski odnos koji se zove asemblaž
- riječ dada izmislio je Tristan Tzara 8.2.1916.
- za pokret su karakteristični: gađenje spram rata, gađenje spram ljudske civilizacije koja taj rat dopušta i otpor logici i jeziku koji su u temelju ljudske civilizacije
- iz toga je proizašla njihova pobuna koja je poprimila oblike u kojima groteska i apsurd uvelike nadvladali estetskim vrijednostima
ekspresionizam - prikazuje umjetnikovu unutarnju stvarnost naročito dojmljivim i snažnim izražavanjem
- za ekspresionističke pisce zbilja nije izvan čovjeka nego u čovjeku zato oni donose sebe iz sebe, a ne potaknuti onim oko sebe
- obilježja ekspresionističke književnosti su negiranje objektivne stvarnosti, iskrivljene slike, stanje očaja i besperspektivnosti
- osobito je razvijen u dramskom i poetskom izrazu
- najpoznatiji ekspresionistički dramatičari su Oskar Kokoschka, George Kaiser
- obilježja ekspresionističkog pjesništva su škrtost izraza, odbacivanje deskripcije, slobodan stih
futurizam - izražava dinamiku suvremenog života i vjerovanje da će napredak tehnike donijeti bolju budućnost
- razvijen u Italiji i Rusiji
- u Italiji autor futurističkog manifesta 1909. g. i glavni predstavnik futurizma Filippo Tomaso Marinetti
- talijanski futuristi veličaju rat kao jednu higijenu svijeta, zbog čega i postaju službenom umjetnošću talijanskog fašizma
- obilježja su otpor muzejima, knjižnicama i akademijama svih vrsta te veličanje energije, brzine i suvremenog svijeta
- najznačajniji predstavnik ruskog futurizma je Vladimir Majakovski
- ruski se futuristi protive veličanju rata, a kod njih početak označuje almanah Pljuska društvenom ukusu 1912. g.
Avangarda u ostalim umjetnostima
kazalište
- začetnici moderne drame Anton Pavlović Čehov ruski dramatičar, autor lirskih drama Galeb, Ujak Vanja i Višnja te engleski dramatičar George Bernard Shaw koji je autor drama Đavolov učenik i Sveta Ivana
glazba
- Francesco Balilla Pratella koji je napisao prvu futurističku skladbu u granicama ondašnje suvremene glazbe i Luigi Russolo koji se zalagao za upotrebu šumova, a ne tonova
arhitektura
- Antonio Gaudi veliki španjolski arhitekt i graditelj s djelom crkve Svete obitelji u Barceloni koje još danas nije dovršeno
kipartstvo
- Umberto Boccioni s djelom Jedinstvene forme kontinuiteta u prostoru, 1913. g. s kojom dočarava pokret, dinamiku i brzinu suvremenog čovjeka te time prenosi ideje futurizma
slikarstvo
- Salvador Dali jedan je od najznačajnijih predstavnika nadrealizma, on prikazuje podsvjesno, halucinantno
- njegovo djelo je Mekana konstrukcija s kuhanim grahom - predosjećaj Građanskog rata 1936. g.
Prvo razdoblje u ostalim umjetnostima
kazalište
- važno ime europske dramaturgije je Luigi Pirandello koji je autor drame Šest lica traži autora, 1921. g. u kojoj se isprepleću iluzija i stvarnost
glazba
- balet Igora Stravinskog Petruška ima neobičan i svjež sadržaj
- on u glazbi ostvaruje potpuno nove učinke uvodeći dvotonalnost
arhitektura
- Walter Gropius je glavni arhitekt zadužen za razvoj Bauhausa od 1919. - 1933.
- prema njegovoj ideji sve vizualne umjetnosti trebale bi sudjelovati u ostvarenju zgrade
kiparstvo
- ptica u prostoru prva je apstraktna skulptura, nema prepoznatljivog prirodnog oblika i prikaz se svodi na likovnu bit, Constantin Brancusi
slikarstvo
- osnivač i predstavnik supermatizma je Kazimir Maljević
- supermatizam zagorava geometrijsku apstrakciju i ograničavanje likovnog izraza najprije na kvadrat, a poslije su kvadratu prirodni trokut i krug
Prvo razdoblje (sinteza)
Epika
- dolazi do novog tipa proze i procvata modernog romana
- u realističkom romanu postoji fabula, uzročno-posljedična veza među događajima, socijalno-psihološka karakterizacija likova
- u modernom romanu fabula nije dominantna, ne mora postojati uzročno-posljedična veza među događajima, napuštaju se psihološka karakterizacija i socijalna motiviranost
roman ideja
- Andre Gide, Krivotvoritelj novca, 1925. g.
- prema Guideovu shvaćanju roman treba osloboditi podčinjenosti stvarnosti, u roman likovi iznose ideje
- postupak simultanizma ili montaže u kompoziciji romana
Kafkin tip proze
- Franz Kafka, Preobražaj (pripovijetka)
- opozicija između tradicionalnog i modernog
roman struje svjesti
- James Joyce, Uliks, 1922. g.
- 18 poglavlja koja su ime dobila prema epizodama Odiseje - pisac prati modernog Uliksa
- koristi se tehnikom struje svijesti ( autor se identificira s jednim likom u romanu)
- Virginia Woolf, Gospođa Dalloway, 1925. g.
- također se služi tehnikom struje svijesti da bi izrazila duševni svijet svojih likova
monološko-asocijativni tip romana
- Marcel Proust, U traganju za izgubljenim vremenom (1913. - 1928.)
- začetnikom se smatra Dostojevski sa romanom Zločin i kazna
- obilježja: postoji fabula, ali nije primarna, dominiraju unutarnji monolozi
- Proust opisuje svoje sjećanje, simultana tehnika pripovijedanja
Drama
- razvoj moderne drame počinje od lirskih drama Antona Pavlovića Čehova
- obilježja su: nije dominatna radnja, nego ideja drame, osječaj je jak prodor lirskog izraza u dramu
- osobito su razvijene ekspresionističke drame (Kokoschka, Kaiser, Toller)
- Toller razbija klasični oblik dramske strukture služeći se tehnikom filmske montaže i uvodi masovne scene, proletarijat, industrijsku sredinu
- najznačajnije ime europske dramaturgije je Luigi Pirandello poznat po drami Šest lica traži autora, koji je svojim dramama otvorio put nadrealizmu i egzistecijalizmu
Lirika
- pjesnička imena koja obilježavaju svjetsku poeziju u ovom su razdoblju Feder Garcia Lorca, Pablo Neruda i Sergej Jesenjin
- svaki je od njih pjesnička individua za sebe, iz svakog njihova djela proizlazi i osobno i nacionalno, ali i nadnacionalno
- nastavljaju se na pjesničku tradiciju, ali uvode i nešto novo: svima je svojstven eksperiment s jezikom, utjecaji pjesničkih pokreta s početka stoljeća
- obilježja lirike:
-> nemogućnost tematske tradicionalne podjele lirike
-> često je hladna, misaona i negira svaku sentimentalnost
-> težnja za otkrivanjem izražajnih mogućnosti jezika i težnja za savršenstvom izraza
Pisci prvog razdoblja
Pablo Neruda (1904. - 1973.)
- djela: zbirke pjesama Dvadeset ljubavnih i jedna očajna pjesma, Španjolska u srcu, Sveopći spjev
Ljubavna pjesma
- povezivanje vlastitih osjećaja s motivima iz prirode
- umjetnost kao utjeha, priroda kao vječnost u kontrastu s prolaznošću čovjeka i njegovih emocija
- svijest o prolaznosti ljubavi i o dužini zaborava
Federico Garcia Lorca (1898. - 1936)
- djela: zbirke pjesama; Knjiga pjesama, Pjesme, Ciganske romance, drame; Krvava svadba, Ljubav don Perimplina
Oproštaj
- slutnja smrti, želja za stapanjem s prirodom kao jedinom mogućnošću dosezanja vječnosti
- spoznaja o prolaznosti i kratkotrajnosti životne radosti
Konjikova pjesma
- čovjekovo kretanje prema cilju, spoznaja o smrti
- nemogućnost promjene tragične sudbine
Sergej Jesenjin (1895. - 1925)
- djela: zbirke pjesama Radunica, Moskva Krćmarska, Ispovijest mangupa
Pjesma o kuji
- narativna lirska pjesma
- alegoričnost i univerzalnost poetske poruke: priroda kao mjesto iskonske ljepote i osjećajnosti, ljudska nemilosrdnost i rušilački nagon
Franz Kafka (1883. - 1924.)
- djela: pripovijetke; Lozač, Preobražaj, Osuda, zbirke pripovjedaka; Promatranje, Seoski liječnik, romani; Proces, Dvorac, Amerika
Preobražaj
- pripovijetka
- Kafkina intervencija u logiku svijeta i u ljudsku tjelesnost
- cilj: prikazati obiteljske odnose, odnos pojedinca i svijeta
- kafkijanstvo - pojam vezan uz opće stanje duha kakvo nalazimo u Kafkinu svijetu
Marcel Proust (1871. - 1922.)
- djela: Zadovoljstva i dani, zbirka tekstova; romani Jean Santeuil, ciklus romana; U traganju za izgubljenim vremenom
Combray
- epizoda s kolačićem madeleine
- postoje: vrijeme prošlosti i sadašnjosti
- monološko-asocijativni roman