GOSPODARSTVO RH
SIROVINSKE I ENERGETSKE MOGUĆNOSTI
8 vjetroelektrana
Šibenik
Pag
7 termoelektrana
Plomin III.
Plomin II.
Plomin I.
26 hidroelektrana
Drava
Gacka
Lika
Cetina
30-ak crpilišta nafte
Bjelovar
Đurđevac
Vinkovci
Kutina
Ivanić Grad
Donji Miholjac
RAZVOJ GOSPODARSTVA HRVATSKE
Razvojne etape:
6. Od 1990. godine
5. Razdoblje od 1945. do 1990. godine
4. Između dva svjetska rata
3. Od druge polovice 19.stoljeća do I. svjetskog rata
2. Do sedamdesetih godina 19. stoljeća
1. Predmanufaktura
AGRARNE KARAKTERISTIKE RH
ČETIRI POLJOPRIVREDNE REGIJE
Jadranska regija
morsko ribarstvo i marikultura
ovčarstvo na siromašnim pašnjacima
napuštanje poljoprivrede
Gorska regija
ratarstvo i stoćarstvo
uzgoj vezan uz zavale i krška polja
šumarstvo važnije od poljoprivrede
Brežuljkasta regija
na sjeveru vinogradstvo, na jugu voćarstvo
najzastupljeniji krumpir i povrće
smanjen udio obradivih površina
Nizinska regija
svinjogojstvo i govedarstvo, na polojima ribarstvo
važnost prehrambene industrije
poljoprivredno najvžniji dio
Veliki proizvodni potencijal
25% korištenih poljoprivrednih površina RH 16% oranica
Smanjivanje poljoprivrednih površina zbog razvoja drugih djelatnosti
Senilizacija i ruralni egzodus
Karlovačka
Sisačko-moslavačka
Ličko-senjska
Proizvodno najvrjedniji dio obradivih površina
Vrtovi
Oranice
Smanjenje agrarne proizvodnje i istočnog fonda
Uvoz hrane
Osnovna obilježja poljoprivrede
7. SENILIZACIJA I DEPOPULACIJA RURALNIH PODRUČJA
6. nestabilno tržište
5. slaba organizacija radnika
4. zastarjela mehanizacija
3. spora primjena znanstvenih rezultata
2. raspršenost posjeda
1. usitnjenost posjeda ( 3 h prosječno)
INDUSTRIJA U HRVATSKOJ
Najveći udio industrijskih radnika
prehrambena, metalna, kemijska i drvna
Najveći udio u vrijednosti prodanih ind. proizvoda
kemijska, prehrambena, metalna i drvna
Osam industrijskih regija
80% vrijednosti ind. proizvodnje i 85% radnika
23% površine RH, 63% stanovništva
Sve veće isticanje Zagreba
Zapadna Hrvatska razvojna transvezala
VELIKE RATNE ŠTETE USPORILE RAZVOJ
190 000 emigriralo
700 000 prognanih i izbjeglica
30 000 invalida
20 000 ubijenih
37,4 mlrd usd izravne ratne štete
Najveći pad proizvodnje u ratom pogođenim područjima
Najmanji pad industrijske proizvodnje na zapadu RH
Koprivničko-križevačka
Blaže odpadanje broja zaposlenih u industriji
2012. - 200 000 radnika
2001. - 260 000 radnika
1987. - 535 000 radnika
1957. - 280 000 radnika
1910. - 55 000 radnika
Glavni problem tranzicije
Smanjenje industrijske proizvodnje za 40%
1/5 svih zaposlenih
Udio sekundarnog sektora u ukupnom BDP-u
2011. - 29%
1991. - 39%
1961. - 15%
Smanjenje obujma industrijske proizvodnje nakon rata
PROMET RH
Ostale vrste prometa
Informatički promet
Više od tisuću poštanskih ureda
Transport cjevovodima
Jadranski naftovod
Zračni promet
2012.
6 milijuna putnika
1990.
4 milijuna putnika
sve razvijeni
Zg, St, Pu, Du, Zd, Os, Ri
Vodeni promet
duga tradicija razvoja pomorstva
2014.
20 335 t robe
13 000 putnika
najveća riječna luka
Vukovar
najvažnije luke
5. Zadar
4. Pula
3. Split
2. Ploče
1. Rijeka
Željeznički promet
pad prijevoza putnika
prijevoz robe do danas smanjen na 1/3 količine robe prevezene prije 1990.
potrebna modernizacija
željeznička mreža duga 2 722 km
Cestovni promet
oko 1,5 mil osobnih automobila
oko 1 270 km suvremenih autocesta
A11- SISAČKA AUTOCESTA
A10- NERETVANSKA AUTOCESTA
A9- ISTARSKI IPSILON
A8- ISTARSKI IPSILON
A7- KVARNERSKA AUTOCESTA
A6- PRIMORSKO-GORANSKA AUTOCESTA
A5- SLAVONSKA AUTOCESTA
A4- VARAŽDINSKA AUTOCESTA
A3- POSAVSKA AUTOCESTA
A2- ZAGORSKA AUTOCESTA
A1- AUTOCESTA KRALJA TOMISLAVA DALMATINA
oko 29 400 km državnih, županijskih i lokalnih cesta
temelji se na osnovnoj cestovnoj mreži