HRVATSKA MODERNA
Stilske karakteristike
pesimizam
uloga regionalne sredine: čovjek u središtu piščeve pozornosti
dublji prodori u ljudsku psihu
nova metaforika, virtuozniji izraz
muzikalnost riječi
pejzažni ili ugođajni motivi, ali i bizarna motivika
težnja prema nekom općem skladu i dosezanju 'više ljepote'
pluralizam stilova
kritičnost
otpor prema tradiciji
Književno stvaralaštvo
Drama
Ivo Vojnović: "Dubrovačka trilogija", "Ekvinocij"
pravi primjeri moderne drame
Josip Kosor: "Požar strasti"
Proza
Ivana Brlić-Mažuranić: "Čudnovate zgode šegrta Hlapića"
roman
Milan Begović: "Giga Barićeva", "Sablasti u dvorcu"
Ivan Kozarac: "Đuka Begović"
Milutin Cihlar Nehajev: "Vuci", "Bijeg", "Veliki grad"
Janko Polić Kamov
Vladimir Nazor
Dinko Šimunović
Antun Gustav Matoš
Janko Leskovar
novela- dominantna modernistička forma
Poezija
Vladimir Nazor: "Slavonske legende" (slavenska mitologija), čakavski motivi
Milan Begović: "Knjiga Boccadoro" (oživljava antiku, kult ljepote)
Dragutin Domjanić i Fran Galović = dijalektalna kajkavska poezija
Vladimir Vidrić - u pjesmama prevladava istančan osjećaj za boju i antički motivi
Antun Gustav Matoš - vodeći predstavnik hrvatske moderne
dominantna književna vrsta
Likovna umjetnost
Minhenski krug
Oskar Herman
Vladimir Becić
Miroslav Kraljević
Josip Račić
intimistička tradicija, antiakademski odnos prema likovnom radu
Društvo Medulić
Toma Rosandić
Tomislav Krizman
Miroslav Rački
Ivan Meštrović
remek-djelo "Zdenac života" (1905.)
najveći hrvatski kipar prve polovice 20. st.
vodstvo Emanuela Vidovića
tradicija simbolizima i secesije, monumentalnost
sukob 'starih' i 'mladih'
Bečka grupa
lapurlatizam
sloboda umjetničkog stvaranja
individualisti
"Mladost" (1898.), Milivoj Dežman Ivanov i Branimir Livadić
Praška grupa
socijalni realizam
društvena uloga književnosti
tradicionalisti
Milan Šarić, "Hrvatska misao" (1897.)
Prag - Toma Masaryk (sececija)
Beč - Hermann Bahr ("umjetnost duše")
Povijesni kontekst
16. listopad 1895.
sveučilištarci u znak prosvjeda pale mađarsku zastavu na Jelačićevu trgu
car Franjo Josip došao u Zagreb povodom otvaranja nove kazališne zgrade
ban Khuen-Hedervary provodi mađarizaciju
Političko-vremensko određenje
1914. početak Prvog svjetskog rata
1895. spaljivanje mađarske zastave
Književno-vremensko određenje
1916. Ulderiko Donadini: časopis "Kokot", prodor ekspresionizma
1914. Matoševa smrt, zbirka "Hrvatska mlada lirika"
1892. Matoševa novela "Moć savjesti"
1891. Janko Leskovar: novela "Misao na vječnost"
Glazbena umjetnost
Dora Pejačević - prva hrvatska romantička simfonija i prvi hrvatski koncert za glasovir
Josip Hatze: "Povratak", "Adel i Mara"
Franjo Dugan - polifoni glazbeni oblici
Blagoje Bersa: "Oganj", "Sunčana polja"
utjecaj Ivana Zajca
