HRVATSKA MODERNA

Mais informações

Marko Marulić

por Nije Važno

BAROK

por Tusta Tusta

HRVATSKI JEZIK U 20. STOLJEĆU

por Antonija Gašparević

Aktivnost

por Škola za život Škola za život

HRVATSKA MODERNA

Stilske karakteristike

pesimizam

uloga regionalne sredine: čovjek u središtu piščeve pozornosti

dublji prodori u ljudsku psihu

nova metaforika, virtuozniji izraz

muzikalnost riječi

pejzažni ili ugođajni motivi, ali i bizarna motivika

težnja prema nekom općem skladu i dosezanju 'više ljepote'

pluralizam stilova

kritičnost

otpor prema tradiciji

Književno stvaralaštvo

Drama

Ivo Vojnović: "Dubrovačka trilogija", "Ekvinocij"

pravi primjeri moderne drame

Josip Kosor: "Požar strasti"

Proza

Ivana Brlić-Mažuranić: "Čudnovate zgode šegrta Hlapića"

roman

Milan Begović: "Giga Barićeva", "Sablasti u dvorcu"

Ivan Kozarac: "Đuka Begović"

Milutin Cihlar Nehajev: "Vuci", "Bijeg", "Veliki grad"

Janko Polić Kamov

Vladimir Nazor

Dinko Šimunović

Antun Gustav Matoš

Janko Leskovar

novela- dominantna modernistička forma

Poezija

Vladimir Nazor: "Slavonske legende" (slavenska mitologija), čakavski motivi

Milan Begović: "Knjiga Boccadoro" (oživljava antiku, kult ljepote)

Dragutin Domjanić i Fran Galović = dijalektalna kajkavska poezija

Vladimir Vidrić - u pjesmama prevladava istančan osjećaj za boju i antički motivi

Antun Gustav Matoš - vodeći predstavnik hrvatske moderne

dominantna književna vrsta

Likovna umjetnost

Minhenski krug

Oskar Herman

Vladimir Becić

Miroslav Kraljević

Josip Račić

intimistička tradicija, antiakademski odnos prema likovnom radu

Društvo Medulić

Toma Rosandić

Tomislav Krizman

Miroslav Rački

Ivan Meštrović

remek-djelo "Zdenac života" (1905.)

najveći hrvatski kipar prve polovice 20. st.

vodstvo Emanuela Vidovića

tradicija simbolizima i secesije, monumentalnost

sukob 'starih' i 'mladih'

Bečka grupa

lapurlatizam

sloboda umjetničkog stvaranja

individualisti

"Mladost" (1898.), Milivoj Dežman Ivanov i Branimir Livadić

Praška grupa

socijalni realizam

društvena uloga književnosti

tradicionalisti

Milan Šarić, "Hrvatska misao" (1897.)

Prag - Toma Masaryk (sececija)

Beč - Hermann Bahr ("umjetnost duše")

Povijesni kontekst

16. listopad 1895.

sveučilištarci u znak prosvjeda pale mađarsku zastavu na Jelačićevu trgu

car Franjo Josip došao u Zagreb povodom otvaranja nove kazališne zgrade

ban Khuen-Hedervary provodi mađarizaciju

Političko-vremensko određenje

1914. početak Prvog svjetskog rata

1895. spaljivanje mađarske zastave

Književno-vremensko određenje

1916. Ulderiko Donadini: časopis "Kokot", prodor ekspresionizma

1914. Matoševa smrt, zbirka "Hrvatska mlada lirika"

1892. Matoševa novela "Moć savjesti"

1891. Janko Leskovar: novela "Misao na vječnost"

Glazbena umjetnost

Dora Pejačević - prva hrvatska romantička simfonija i prvi hrvatski koncert za glasovir

Josip Hatze: "Povratak", "Adel i Mara"

Franjo Dugan - polifoni glazbeni oblici

Blagoje Bersa: "Oganj", "Sunčana polja"

utjecaj Ivana Zajca