HRVATSKA U MREŽI PANEUROPSKIH PROMETNIH KORIDORA
- sastavni dio europskog prometnog sustava.
- važan je prometni koridor V, koji povezuje zapadno Sredozemlje, preko Italije i Mađarske, s Ukrajinom, a na našem dijelu trase prošao je sjevernije, isključivo područjem Slovenije.
- posebno su važni ogranci koridora V, koridori Vb (od Budimpešte vodi prema Zagrebu i Rijeci) i Vc (vodi od Budimpešte prema Osijeku te preko teritorija BiH do hrvatske luke Ploče).
- važan je i koridor X koji povezuje južnu Njemačku i Austriju, preko Slovenije, Hrvatske i Srbije, s Egejskom obalom.
- važan je i koridor VII koji obuhvaća dunavski plovni put i njegove pritoke, Hrvatska je preko njega uključena preko riječne luke u Vukovaru.
PROMETNO POVEZIVANJE EUROPE
EUROPA SE PROMETNO UJEDINJUJE
- Europu obilježava sve jača prometna povezanost, nakon 2.svjetskog rata europske zemlje (posebice države Zapadne Europe) stvaraju zajednički prometni sustav.
- u cestovnoj se mreži određuju glavne prometnice, tkz. E-ceste.
- u željezničkoj se mreži najprije ukidaju neplative pruge, a zatim se provodi opsežno osuvremenjivanje što je omogućilo uvođenje brzih vlakova na glavnim europskim željezničkim prugama.
- u zračnom prometu sve više se izdvajaju europske zračne luke, važne u međukontinentalnom zračnom prometu (London, Pariz, Frankfurt, Moskva, Milano i dr.), ostale se razvijaju u europskim i regionalnim razmjerima.
- morske luke (Rotterdam, Antwerpen, Hamburg, Marseille, Genova i dr.)
- riječni promet ostaje važan u prijevozu velikih količina nekvarljive robe, a mreža je povezana plovnim kanalima europskog značenja.
- proširenjem EU-a na istok Europe pojavila se potreba za razvojem i proširenjem prometne mreže koja će omogućiti kvalitetno povezivanje cijelog kontinenta, 10 glavnih prometnih pravaca (paneuropskih prometnih koridora).
PROMET - prijevoz ljudi i materijalnih dobara te prijenos energije i informacija s jednog mjesta na drugi.
- Europa pripada u prometno najrazvijenija područja u svijetu, s razvijenim svim oblicima prometa.
- prometni pravci postali su važan čimbenik organizacije i integracije europskog prostora te preduvjet gospodarskog razvoja.
TERCIJARIZACIJA
- proces razvoja i jačanja tercijarnih djelatnosti.
- najvažnija djelatnost i prema prihodu i prema broju zaposlenih.
- međunarodna trgovina, gotovo polovica cjelokupne svjetske trgovine obavlja se u Europi. koja je veliki uvoznik dobara, ponajviše sirovina, ali je i veliki izvoznik industrijskih proizvoda.
- u doba kriza ili drugih nedaća, najosjetljivije su djelatnosti tercijarnog sektora pa se u njima smanji zaposlenost, a još više prihodi tih djelatnosti.
- različite djelatnosti imaju od turizma veliku dobit, neposredno (ugostiteljstvo) i posredno (promet, poljoprivreda, trgovina, kultura i dr.)
- Europa prednjači po broju turista i turističkom prihodu, glavna turistička područja su Sredozemlje, Alpe i veliki gradovi.
RUDE I IZVORI ENERGIJE
- ugljen je bio najvažniji izvor enerije u početku industrijskog razvoja.
- hidroenergija, obnovljiva i čista i danas je važan izvor energije.
- danas su najvažniji izvori energje nafta i prirodni plin, glavni europski proizvođači i izvoznici su Ruska Federacija (najveća ležišta), Norveška i Ujedinjeno Kraljevstvo.
- Europa, uz SAD i Japan, prednjači po uporabi nuklearne energije.
INDUSTRIJALIZACIJA I TERCIJARIZACIJA
- Industrijska revolucija počela je u zapadnoeuropskim državama, zbog čega su se i brže gospodarski razvijale.
TREĆA INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA
- u drugoj polovici 20.st. u Zapadnoj i Srednjoj Europi slijedio je novi znanstveno-tehnološki napredak, ljudsku snagu u sekudarnim i primarnim djelatnostima zamjenjuju novi strojevi.
- sve veće značenje u broju zaposlenih i ostvarenom dohotku preuzimaju tercijarne i kvartarne djelatnosti.
- sve veće značenje u gospodarstvu Europe (i svijeta) imaju multinacionalne kompanije.
- uz rast broja zaposlenih u industriji i prihoda od industrije, promijenila se i zastupljenost pojedinih industrijskih grana.
- najnoviji industrijski razvoj vezan je za globalizaciju i informatičku revoluciju.
- europska industrija je velikim dijelom postala ovisna o uvozu sirovina i energetskih izvora.
DRUGA INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA
- u drugoj polovici 19.st. - izum motora s unutarnjim izgaranjem, primjena nafte i električne energije.
- napredovali su proces industrijalizacije i urbanizacije.
- gradsku regiju, koju čine grad i urbanizirana okolica, nazivamo ALGOMERACIJA, a područja sraslih gradova - KONURBACIJE.
- procesima urbanzacije oko velikih gradova nastali su satelitski gradovi.
- glavni gradovi Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske postali su višemilijunske metropole.
PRVA INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA
- parni stroj ubrzo je primijenjen u rudarstvu, prometu i poljoprivredi.
- promjene u načinu života ljudi, u izgledu naselja i promjenama krajolika.
- procesi industrijalizacije potaknuli su URBANIZACIJU - proces koji označuje porast broja gradskog stanovništva, povećanje udjela gradskog u ukupnom stanovništvu i širenje gradskog načina života.
RIBARSTVO
- ribarstvo je važno i u gospodarstvu nekih drugih priobalnih država, npr. Ruske Federacije, Danske, Ujedinjenog Kraljevstva i Španjolske.
- mora oko Europe, posebno Sjeverno i Norveško more, bogata su ribom.
- more bogato planktonom, velika ribarska flota i pogodne luke s pogonima za preradu ribe.
- zbog tog bogatstva i zbog manjka obradivih površina, države oko tih mora najviše su usmjerene ribarstvu.
ŠUMARSTVO
- šume u gusto naseljenoj i industrijaliziranoj Zapadnoj i Srednjoj Europi su prorijeđene i ekološki ugrožene.
- posebno razvijeno i važno na sjeveru kontinenta, gdje je mnogo šumskih površina.
- drvna industrija - skandinavske države poznate su po preradi drva u svjetski cijenjene proizvode.
- Europa izvozi drvo i drvne prerađevine, ali i uvozi (tikovinu, ebanovinu, sandalovinu i dr.)
GOSPODARSTVO EUROPE
PREDUVJETI GOSPODARSKOG RAZVOJA
- uključenost u svjetsku trgovinu
- visoka obrazovanost
- razvoj tehnologije
- raznolika prirodna bogatstva, - od obilja vodne snage, šuma i plodnoga tla do velikoga rudnoga bogatstva.
- povoljan geografski položaj
POLJOPRIVREDA
- Europa u cjelini ne ovisi o uvozu osnovnih prehrambenih namirnica nego proizvodi i za izvoz.
POLJODJELSTVO
- stočarstvo je, osim u planinskim područjima, posebno razvijeno u državama oko Sjevernoga mora, donosi veći prihod od ratarstva.
- u poljodjelstvu se uvelike primjenjuju strojevi, umjetna gnojiva i zaštitna sredstva, uz birane sorte biljaka.
VISOKA PRODUKTIVNOST POLJOPRIVREDE
ORGANIZACIJA I POTPORA DRŽAVE
- poljoprivredne površine su okupljene, najviše se proizvodi za tržište, a iz državnih prihoda se izdvajaju znatna sredstva za poticanje poljoprivredne proizvodnje.
- primjena suvremenih mjera i znanstveno-tehnoloških dostignuća omogućila je visoku razvijenost poljoprivrede što znači da malo zaposlenih ostvaruje veliku količinu proizvoda i prinosi po jedinici površine su visoki.
SREDNJA EUROPA
- velike količine krumpira, žitarice u velikim nizinama, vinova loza, masline i agrumi u području sredozemne klime.
UVJETI ZA RAZVOJ SVIH GRANA PRIMARNOG SEKTORA
- velike površine kontinenata pod plodnim nizinama i riječnim dolinama, umjerena klima, bogatstvo riba u morima oko Europe i velike površine pod šumama.
