RAZLIČITE PRILAGODBE UNUTARNJEG KOSTURA ZA KRETANJE
- u sjedilačkih spužava je u obliku iglica ili niti bjelančevina umetnutih među stanice, pomaže u održavanju stalnog oblika tijela na dnu mora i u dubinama gdje su izložene velikom tlaku vode.
- u bodljikaša (ježinci i zvjezdače) kostur se sastoji od vapnenastih pločica koji štite životinju i daju joj stalni oblik, u kretanju ježinaca sudjeluju bodlje i brojne nožice koje izlaze iz tijela među bodljama.
KRALJEŽNJACI
- građen od koštanog tkiva što omogućuje da cijeli kostur mijenja svoj oblik i veličinu te raste zajedno s organizmom.
- što je životinja aktivnija i više opterećuje koštani sustav, to će kosti biti gušće i čvršće.
- unutarnji kostur ne pruža jednaku zaštitu kao vanjski, štiti samo unutarnje organe.
- ima manju masu u odnosu prema cijelom organizmu u usporedbi s vanjskim kosturom, a to omogućuje bolju pokretljivost.
SLABO POKRETNI NAMETNICI
BESKRALJEŽNJACI
TRAKAVICA
- skupina plošnjaka
DJEČJA GLISTA
- skupina oblića
- nametnički način života unutar probavnog sustava drugih organizama, a često i čovjeka.
- slabo pokretni, imaju dobro razvijene organe kojima se pričvršćuju uz stijenku probavila domaćina, vanjska površina njihovog tijela nema ulogu u kretanju, već štiti od probavnih sokova u tijelu domaćina.
PREDNOSTI I NEDOSTATCI VANJSKOG KOSTURA
KUKCI
- povezan elastičnim opnama što omogućuje dobru pokretljivost.
- dobra prilagodba na kopneni način života jer štiti životinju od gubitka vode tj.isušivanja, daje potporu organizmu i služi kao uporište. Članovite noge - omogućuju vrlo učinkovito kretanje i skakanje. Prva skupina organizama koja je razvila sposobnost letenja.
- glavni sastojak - HITIN
RAKOVI
- ograničava rast pa zbog toga imaju skokovit rast (odbacuju stari vanjski oklop i mijenjaju ga novim i većim), to nazivamo PRESVLAČENJEM - novi oklop je u početku mekan, slabije su zaštićene.
- zbog svoje težine ograničava pokretljivost.
- glavni sastojak - HITIN S KALCIJEVIM KARBONATOM
ŠKOLJKAŠI
- kako raste, ljuštura (školjka) se nadograđuje novim slojevima i raste zajedno s njim.
- glavni sastojak - KALCIJEV KARBONAT
VODA KAO KOSTUR (HIDROSKELET)
GUJAVICE
- pokreće se naizmjeničnim stezanjem mišića pojedinih kolutića, korsti se nestlačivom tekućinom kako bi promijenila oblik tijela, istegnula ga ili stegnula i pokrenula se.
.
LIGNJE (MEKUŠCI)
- pri pokretanju istiskuje vodu iz svojeg tijela i kreće se, kao i meduza, na tkz. "mlazni pogon", kreće se u suprotnom smjeru od smjera istisnute vode.
- puževi i glavonošci, kao uporištem za pokretanje koriste se nestlačivom tjelesnom tekućinom i/ili vodom u tjelesnim šupljinama.
MORUZGVE (ŽARNJACI)
- u oba oblika hidrodskelet omogućuje da stezanjem mišića dođe do promjene oblika tijela te pokretanja lovki koje su važne za prehranu i zaštitu od grabežljivaca.
- sjedilački oblik - POLIP
- pokretni oblik - MEDUZA
- voda koja se nalazi u tjelesnim šupljinama nestlačiva je i pruža otpor stezanju okolnih mišića zbog čega životinja mijenja oblik i pokreće tijelo.
TKO SE KAKO KREĆE U ŽIVOME SVIJETU
KRALJEŽNJACI U POKRETU
PTICE
- aerodinamični oblik tijela, zračne vrećice, prsni mišići, perje (paperje, pokrovno i letno),plivaće kožice.
GMAZOVI
-noge koje bočno podupiru tijelo.
- zmije se kreću uvijanjem tijela, imaju izrazito razvijene trupne mišiće.
VODOZEMCI
- noge, dobro razvijeni mišići, plivaće kožice.
RIBE
- dobro razvijeni mišići i kostur, peraje, vretenast oblik tijela, plivaći mjehur, glatka površina tijela.
KREĆU LI SE I OSTALI ORGANIZMI
- NEPOKRETNI ORGANIZMI - alge, gljive i biljke razvile su potporni sustav koji možemo usporediti s kosturom životinja.
- PLANKTONSKI ORGANIZMI - ne kreću se samostalno, pokreće ih i nosi struje vode.
- JEDNOSTANIČNI PROTISTI - ameba se za kretanje koristi tkz. lažnim nožicama, euglena se kreće pomoću posebnog organela - biča, - papučica se kreće s pomoću mnogo trepetiljka na površini stanice.
- BAKTERIJE se kreću uz pomoć bičeva ili spiralnim uvijanjem
ORGANIZMI
ŽIVOTINJE
- razlikujemo 3 tipa kosti:
- unutarnji kostur
- vanjski kostur
- HIDROSKELET - nestlačiva vodena otopina koja ispunjava tjelesne šupljine.
ČOVJEK
- za kretanje služe kosti i mišići.
SJEDILAČKI ORGANIZMI
- možemo uočiti kretnje: npr. okretanje listova biljke prema svjetlu, otvaranje ljušture školjkaša, kretnje biljaka koje se hrane kukcima i sl.
- pričvršćeni za podlogu.
POKRETNI ORGANIZMI
- cijelo tijelo se kreće.
