Luokat: Kaikki

jonka Franciska Koncevski 4 vuotta sitten

329

Socijalne osnove doživljavanja i ponašanja

Socijalne osnove doživljavanja i ponašanja

Socijalne osnove doživljavanja i ponašanja

agresivno i prosocijalno ponašanje

prosocijalno ponašanje - ponašanje usmjereno dobrobiti drugih, pomaganju drugima u nevolji i zadovoljavanju njihovih potreba
altruizam je naklonost i ponašanje kojem je cilj pomaganje drugome u kojem se ne očekuje neka vrsta nagrade od drugih.

empatija - uživljavanje u emocionalno stanje druge osobe, razumijevanje njezina položaja i suosjećanje

kada je prisutno više potencijalnih pomagača, pojavljuje se difuzija odgovornosti
efekt promatrača - što je veći broj nazočnih potencijalnih pomagača, manja je spremnost pojedinca da pomogne, a produživa se vrijeme do pružanja pomoći (osjećaj odgovornosti se smanjuje čim je više ljudi oko nas)
agresija - ponašanje kojemu je u osnovi nakana da se nanese šteta, da se tko fizički ozlijedi ili psihički povrijedi ili onemogući
agresivno ponašanje je najčešće socijalno nepoželjno i nastoji se u procesu socijalizacije suzbiti zabranama i kaznama
izvori agresije - osnova agresivnog poriva je unutrašnje tjelesno i psihičko stanje, u frustrirajučim situacijama, kad osjećamo fizičku ili verbalnu prijetnju ili mogući napad, stanje neugode i napetosti izazvane frustracijom
pasivna agresija uzrokuje štetne posljedice namjernim nepoduzimanjem akcije (namjerno se ne čini ništa što bi moglo ukloniti ili ublažiti patnju i bol osobe prema kojoj postoji osjećaj neprijateljstva ili mržnje)

grupa: odnosi u grupi i utjecaj grupe

grupa je skupina od dvije ili više osoba među kojima postoji socijalna interakcija, međusobno djelovanje (npr. obitelj i razred su grupa)
namjerno osnovane grupe su formalne grupe s unaprijed određenim ciljevima (npr. športske momčadi, školski razredi, psihoterapeutske grupe...)

školski razred: unaprijed propisane uloge učenika, nastavnika i norme koje određuju: dolazak na nastavu, praćenje nastave, učenje, odgovaranje na pitanja nastavnika, međusobne odnose nastavnika i učenika

socijalni utjecaj

konformizam
socijalni pritisak je vrsta socijalnog utjecaja koji proilazi iz stvarnog ili pretpostavljenog očekivanja ili zahtijevanja neke osobe ili grupe
norme su pravila o općeprihvaćenim, prikladnim oblicima ponašanja koji se očekuju ili zahtijevaju od pripadnika socijalne zajednice ili grupe
za usklađeno djelovanje neke skupine ili grupe važno je da se članovi ponašaju u skladu s određenim pravilima ili normama
konformizam označuje promjenu ponašanja ili uvjerenja izazvanu stvarnim ili očekivanim grupnim pritiskom
socijalna facilitacija - socijalni utjecaj koji se očituje u pojavi da prisutnost promatrača olakšava izvođenje neke aktivnosti (npr. mravi su uspješniji ukopanju tunela i izgradnji mravinjaka, a pilići i psići brže i više jedu)
ali u nekim istraživanjima je ustanovljeno da prisutnost drugih otežava ili ometa aktivnost (ometa npr. rješavanje matematičkih problema)
socijalni utjecaj je proces u kojem neka osoba ili grupa svojom prisutnošću i ponašanjem uzrokuje promjene u doživljavanju i ponašanju druge osobe ili grupe

stereotipi, stavovi i predrasude

predrasuda je vrsta negativnog stava prema pripadnicima neke socijalne skupine (najčešće su predrasude prema rasnim, etničkim i religijskim skupinama) (npr. poslodavac možda neće dati posao turskom kandidatu jer je čuo da „oni“ uvijek kasne na posao)
diskriminacija - kada se negativne težnje i nakane izraze u ponašanju usmjerenom protiv pripadnika neke skupine poricanjem njihovih prava da ravnopravno sudjeluju u svim oblicima socijalnog života (npr. diskriminacija prema ljudima crne rase, prema ženama...)
stav je relativno trajan, pozitivan ili negativan odnos prema nekoj pojavi, objektu stava (npr. osoba je uvjerena da je primjena nuklearne en. opasna za čovječanstvo- negativan stav prema nuklearnoj energiji)
atribucijski procesi - procesi kojima se osobama pripisuju određena svojstva i pokušavaju objasniti uzroci njihova ponašanja
stereotip je ustaljeni sklop pojednostavnjenih i pretjerano uopćenih osobina koje se pripisuju cijeloj skupini ljudi (npr. ''Crni ljudi brzo trče.'')
dovoljan je kratak susret s nekom osobom da bi se oblikovao utisak/ impresija